Važni sastanci u proteklom periodu

 │ Utorak, 11.02.2020. │


VAŽNI SASTANCI U PROTEKLOM PERIODU

 

U proteklom periodu pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine bila je na dva značajna sastanka.

PremijerkaFoto: sajt Vlade Republike Srbije

Tako je u Beogradu 5. februara, pridsidnica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić pridsidavala devetom sidnicom Savita za nacionalne manjine, na kojoj je, izmed ostalog, usvojen pridlog da Budžetski fond za nacionalne manjine Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave pripozna ko prioritetne projekte iz oblasti obrazovanja, za čega će bit naminjeno 30 miliona dinara.

Premijerka je insistirala na tom da čuje probleme nacionalni savita. Iznela sam nikoliko stvari. Prvo sam se zafalila, jel nam je pomogla u momentu kad smo zdravo dugo čekali informaciju o predmetu bunjevačkog u sridnjim škulama, ona je reagovala i informacije su stigle. Skrenila sam pažnju na proces koji kod nas traje šest godina – zaštita nematerijalne kulturne baštine i običaja vezani za dužijancu, a za dalji razvoj te situacije briniće se Kancelarija za ljudska i manjinska prava. Tražila sam, ko pridsidnica Savita, sastanak sa premijerkom, a u vezi sa otvaranjom hrvatskog obrazovnog centra u kojem oni žele budućim đacima pridavat bunjevački govor. Nije bila namira da opterećivam sastanak tom temom, jel to kad krene kraja nema u raspravama i replikama. No, pridstavnik hrvatskog savita je pomenio tu temu i rasprava je počela. Objasnila sam da smo imali vanrednu sidnicu NSBNM po tom pitanju, da smo odlučili da nemamo ništa protiv da se taki centar osniva, al da imamo apsolutno i apriori sve protiv da se tamo pridaje bunjevački govor. On je jezik, a ne mogu ga pridavat drugi, jel mi imamo pravo na svoj maternji jezik. Uostalom, to je neprimereno i nezabiluženo u Republiki Srbiji. Istakla sam i mogućnost da pridajemo bunjevački jezik u osnovnim, a sad i u sridnjim škulama, odobrila nadležna ministarstva i sekretarijati. Insistiramo na tom da bunjevački jezik ne damo – istakla je i dr Kujndžić Ostojić, te je dodala da je bilo informacija da su Bunjevci bili tema prilikom poslidnjeg bilateralnog sastanka pridstavnika Srbije i Hrvatske, te sam tražila da dobijem dio zapisnika di se Bunjevci spominju.

Zastitnik02
Foto: sajt Zaštitnika građana Republike Srbije

Takođe, dogovoreno je da će isprid Koordinacije nacionalni savita bit određen tim za informisanje koji će iz aspekta nacionalni manjina sagledat Strategiju za informisanje koja je u dosta stvari sporna za manjine.

Dva dana kasnije, zaminik Zaštitnika građana Republike Srbije Slobodan Tomić, izno je zaključke na osnovu istraživanja, sažeti u poseban izveštaj Zaštitnika građana „Analiza o stanju u oblasti vršenja javnih ovlašćenja nacionalnih saveta nacionalnih manjina za period od 2014. do 2018.“

Možemo primetit da se NSBNM dobro organizovo i da je u proteklom periodu sasvim dobro radio, da smo većinu prava koja pružaju država i zakoni iskoristili. Obrađena su razna pitanja, razna prava, a možem kazat da smo u samom vrvu, s tim da imamo i tušta novi stvari koje su se desile nakon perioda koji je obuvaćen, prija svega je to standardizacija bunjevačkog jezika. Stav je taki da su oni zadovoljni analizom koja je prid nama, a svaki propust i ono što nije urađeno, očekiva se da se ispravi u narednom periodu – divani pridsidnica NSBNM.