Subotica – primer demokratije

 


Sedma sidnica Skupštine Subotice bila je u znaku tačke koja je divanila o promini Statuta Subotice, odnosno uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog u našem gradu


Subotica – primer demokratije

│ Izvor: BMC │ Četvrtak, 04.03.2021. │


Stevan Bakic

Kako se to i moglo očekivati, centralna tačka sedme sidnice Skupštine Subotice bila je ona o kojoj se raspravljalo o Predlogu za prominu Statuta Grada Subotice. Kako se to takođe moglo očekivati, ova tačka je izazvala oštre polemike, ali i oštar komentar gradonačelnika Subotice Stevana Bakića. Konačno, sa 58 glasova za 2 protiv, pokrenute su procedure koje će za krajnji cilj imati uvođenje bunjevačkog jezika med službene jezike u Subotici, gde se već nalaze srpski, mađarski i hrvatski jezik.

Bunjevci glasanje

Danas je veliki dan za Suboticu, istorijski momenat za bunjevačku zajednicu. Izglasana je odluka o promeni Statuta za prilagođavanje uvođenju bunjevačkog jezika kao službenog u Subotici. Malo sam razočaran ponašanjem Tomislava Žigmanova i njegovom nerazumnom reakcijom, izvrtanjem određenih istorijskih činjenica, pa i indirektnim pretnjama sa nesagledivim posledicama. Obrazložio sam kako ne dolazi do prekida korišćenja hrvatskog jezika, nego se radi uvođenje bunjevačkog. Subotica time pokazuje veliki demokratski kapacitet, svi smo ponosni na raznolikost, na naš život jednih sa drugima. Bunjevačka zajednica živi i radi na teritoriji Subotice više od tri veka, i tokom tog vremena samo doprinosi dobrobiti ovog grada. Nikada bunjevačka zajednica nije bila ta koja je bila protiv kada su nekom davana prava. Dodaću da je, i prilikom uvođenja hrvatskog jezika kao službenog sve bilo po istoj ovakvoj metodi – naglasio je Bakić.

Stevan Bakic skupstina

Gradonačelnik je podvuko kako je inicijativa pokrenuta od strane Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine čiji su pridstavnici pokazali da su u pridhodni dvadeset godina stručno radili na standardizaciji jezika.

Taj jezik je priznala država Srbije. To je kraj priče o pitanju jezika. Zaokružujemo celinu sa kojom se svi možemo hvaliti, četiri nacionalne grupacije u strukturi Subotice imaju svoj jezik u službenoj upotrebi. Umesto da svi budemo složni, da nam svima bude drago, vidite reakcije. Izuzetno poštujem moje Bunjevce, zaslužili su to, mnogo su uradili za Srbiju, a ko god poštuje moju Srbiju, poštujem i ja njega – kazo je gradonačelnik Bakić nakon donošenja odluke.

Mirko Bajic

Mirko Bajić, odbornik u Skupštini Subotice, ali i pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca, te član NSBNM, dan kada je doneta odluka o promini Statuta koja omogućava uvođenje bunjevačkog kao službenog jezika, je istorijski.

Konačno je na ovaj način u potpunosti prihvaćeno da su Bunjevci narod, nacionalna manjina u Republici Srbiji kojoj se priznaje da ima svoju kulturu, tradiciju i svoj jezik. Mi time ne nanosimo nikakvu štetu drugima. Naprotiv, svima priznajemo i prihvatamo da koriste jednako prava, ali i mi zahtevamo da budemo u tome ravnopravni. Znamo za osporavanja koja potiču od hrvatske nacionalne manjine. Njihovo je pravo da kažu šta misle, a ja ću da im kažem da oni koji u Subotici smatraju da su Hrvati su poreklom Bunjevci. Ovim što smo mi uradili, štitimo u stvari i jezik njihovih predaka i trebali bi da nam čestitaju. Pružamo ruku prijateljstva, neka prihvate činjenice. Mi poštujemo sve koji se osećaju kao Hrvati, ali i mi tražimo da imamo pravo da se osećamo kao Bunjevci – kazo je Bajić, koji je svoje izlaganje za govornicom, vidno emotivan, počo ričima:

Da ovo mogu vidit naše majke i pramajke, dide i pradide , ne bi mogli virovat... Fala.

Crnogorac Pastor Ladocki

Inače, tokom trajanja skupštine protumačeno je kako Zakon o službenoj upotribi jezika i pisma dozvoljava „pozitivnu“ diskriminaciju po pitanju uvođenja jezika u službenu upotribu i oni zajednica koje ne ispunjavaju potribnu od 15% stanovništva. Takođe, nedvosmisleno se moglo potvrditi da je izražena većina odbornika bila za ovaku odluku, a kako je to spomenio i dr Balint Pastor, pridsidnik Skupštine Subotice, ona je ujedinila i poziciju i veći dio opozicije.

Dragan Kopunovic

U svojim izlaganjima je Jelena Vujović podsitila na ulogu Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini, dok je Dragan Kopunović naglasio kako će gradonačelnik Bakić ući u istoriju kao veliki prijatelj Bunjevaca.

Hvala i gospodinu Pastoru koji je podržo našu inicijativu. Osećam se ponosno, konačno ravnopravno, kao Bunjevac, kao član ove Skupštine, kao stanovnik Subotice – kaže Kopunović.

Veljko Vojnic

I Veljko Vojnić je naglasio kako nema većeg datuma u novijoj istoriji Bunjevaca.

Ovo je istorijski dan za bunjevačku nacionalnu manjinu. Ovo je grad koga su gradili Bunjevci, i u kome je krajem 19. i početkom 20. veka živelo 60.000 Bunjevaca. Pogledajte sve popise, videćete da su se Bunjevci izjašnjavali isključivo kao Bunjevci, iako su imali mogućnost da se izjasne i kao Hrvati – kazo je Vojnić, te se osvrnio i na Dekret iz 1945. godine kojim su Bunjevci poništeni.

Dragutin Sokovic

O tome je govorio i Dragutin Soković:

Ovim ispravljamo grešku iz režima koji nije bio nimalo prijateljski prema Srbima i Bunjevcima, a zna se ko je na Velikoj narodnoj skupštini doneo odluku o prisajedinjenju matici Srbiji.

Jelica Santrac

Kako je naglasila Jelica Santrač, čestitke zaslužuje bunjevačka zajednica.

Čestitam i gospodinu Bajiću koji se dugo borio za svoj narod, nije bilo lako. Zajednici hrvatske manjine iskreno želim da istraju u svojim namerama, mi smo jedno demokratsko društvo u kome ima prostora za sve nacionalne manjine. Ako ćemo vas gradonačelniče pamtiti po nečemu dobrom, to će biti po ovome – dodala je ona.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Subotici živi 35,65% Mađara, 27,02% Srba, 10% Hrvata, te 9,57% Bunjevaca, a upravo će ove zajednice imati službeni jezik u upotribi.

N. S.

 

 


Video prilog: BMC