U organizaciji Udruženja građana „Bunjevci“ iz Novog Sada 16. maja, u okviru godišnjeg plana aktivnosti Koordinacionog odbora društava za jezike i kulturu nacionalnih manjina Vojvodine pri Zavodu za kulturu Vojvodine iz Novog Sada, održana je kulturna manifestacija „Pečat vrimena – Smotra bunjevačke publicistike“. Svrha ove manifestacije bilo je prikazivanje najnoviji ostvarenja izdavača bunjevački štampani i elektronski informacija trajnije vridnosti za negovanje nacionalnog identiteta i rišavanje egzistencijalni problema bunjevačke nacionalne zajednice u Bačkoj (uključujuć i Bunjevce u Mađarskoj).

Nakon uvodne riči dr Aleksandra Raiča, u glavnom dilu programa ove manifestacije pridstavljena je bogata izdavačka dilatnost većine izdavača bunjevačke publicistike:

 Izdavačku dilatnost Bunjevačke Matice iz Subotice, pridstavio je Ivan Sedlak, pridsidnik Matice. On je posebno izdvojio rezultate literarnog konkursa u okviru projekta „Bunjevačka lipa rič“ koja već više godina uspiva podstaknit bunjevačku mladež na pisanje pisama i manji esejski sastava. Ovim putom mobiliše se stvaralaštvo talentovani mladi pisnika i pisaca što se može pratit iz serije objavljeni knjiga u ediciji „Bunjevačka lipa rič“. Matica je uspila proširit svoju publicističku dilatnost takođe na oblast dramske i muzičke umitnosti ko i na amatersku likovnu umitnost (slamarstvo).

 Pisana izdanja Novinsko-izdavačke ustanove „Bunjevački informativni centar“ pridstavila je glavni i odgovorni urednik „Bunjevački novina“ i „Tandrčka“, Suzana Kujundžić Ostojić. Istaknut je značaj ovi izdanja u oblasti koju pokriva "BIC". Pridstavljene su "Bunjevačke novine", dičiji list "Tandrčak" i serije knjiga „Tandrčkovo blago“. Direktor BIC-a Mirko Bajić, istako je značaj elektronski izdanja koje BIC značajno razvija poslidnje dvi godine. O članku o delatnosti Lajče Budanovića iz "Bunjevački novina" na temu „ Publicistička aktivnost Lajče Budanovića u Novom Sadu i savrimena bunjevačka publicistika“ dao je autor članka Zvonko Stantić, saradnik "Bunjevački novina".

 Udruženje građana „Bunjevačko kolo“ iz Sombora pridstavilo je dvi važne publikacije koje doprinose proširivanju horizonta nacionalne svisti Bunjevaca u prošlost "Da Bunjevac dušu ne izdade“ i „Somborska hronika fra Bone Mihaljevića“. Prezentaciju ovi publikacija dao je poštivani Milan Stepanović, urednik ti publikacija. Prigodne izvode iz navedeni knjiga čitale su gospođe Marija Bošnjak i Ružica Parčetić. Bunjevci iz Sombora su izložili nikoliko umitnički slika u tehniki slame nastale u okviru produkcije sekcije slamarki UG „Bunjevačko kolo“ iz Sombora.

 Bunjevački kulturni centar "Bajmok", pridstavio je pridsidnik Branko Pokornić, koji je ujedno i pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita. BKC "Bajmok" učestvovo je s prezentacijom svoji izdanja koja su nastala iz već tradicionalnog Festivala bunjevački ila – „Kuvar“ i četri godišta Biltena Festivala. Branko Pokornić je takođe divanio o desetak filmova priređeni u okviru pomenutog Festivala.

 Udruženje građana „Bunjevci“ iz Novog Sada, pridstavilo se s prvom sveskom Zbornika za kulturu i društvena pitanja bačkih Bunjevaca „Bunjevački prigled“ ko i za štampu pripremljenom knjigom „Otkrivanje Bunjevaca“ (studije i članci A. Raiča u elektronskoj verziji). Pridstavljajuć prvu svesku „Bunjevačkog prigleda“, urednik tog Zbornika, dr A. Raič je divanio o nastojanju ove publikacije da se afirmiše ko tribina angažovane društvene misli i kulturnog stvaralaštva Bunjevaca.

 O važnosti osnivanja Zavoda za kulturu Bunjevaca divanio je Mirko Bajić, direktor "Bunjevačkog informativnog centra".

Na kraju ove smotre, formulisani su zaključci o temama koje zasluživaje posebnu pažnju u bunjevačkoj publicistiki:
1.) Važno je nastavljanje i dalji razvoj postojeće publicističke delatnosti bunjevački izdavača, uz podršku, od strane Bunjevačkog nacionalnog savita, dosad postignute njeve specijalizacije.
2.) Zasluživaje posebnu pažnju nova područja programske aktivnosti koja postavljaje i osvitljavaje aktuelne i protivrečne teme (di nema saglasnosti) u čemu posebnu važnost imaje strateške teme oko koji se pokaziva sukobljavanje interesa i koncepcija oko razvoja bunjevačke nacionalne zajednice.
3.) Važno je podizanje javnog diskursa (divana, debate) na nivo demokratskog dijaloga s autorskim oblicima komunikacija u kojima se zna ko šta misli i koje interese zastupa.
4.) Zasluživa pažnju pitanje koncepcije i načina ostvarivanja Zavoda za kulturu Bunjevaca Vojvodine, institucije koja može ostvarit svoj strateški značaj ako se uklopi u naučno formulisanu i demokratski usvojenu nacionalnu strategiju Bunjevaca.