Društvo, kultura, umitnost

Pridstavljen molitvenik „Čovik s Bogom”

Bunjevačka matica

Pridstavljen molitvenik „Čovik s Bogom”

f01

   Sinoć je u Velikoj vićnici Gradske kuće Bunjevačka matica obilužila jubilej povodom 200 godina od rođenja biskupa Ivana Antunovića, bunjevačkog prosvetitelja, priporoditelja i rodoljuba. U okviru programa obilužavanja jubileja pridstavljen je molitvenik „Čovik s Bogom” iz 1884. godine, kog su za ovu priliku zajedno izdali „Bunjevačka matica” i Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović”.

   Obilužavanju jubileja prisustvovali su Slavko Parać, poslanik Autonomne Pokrajine Vojvodine i pridsidnik skupštinskog Odbora za organizaciju uprave i lokalnu samoupravu, koji se tom prilikom obratio prisutnima i čestito jubilej. Katarina Melihova, pridsidnica Matice slovačke u Srbiji takođe je uputila čestitke povodom jubileja, dok su tokom programa pročitana pisma, koja su poslali Matica srpska i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine–nacionalne zajednice. 

   Molitvenik „Čovik s Bogom” koji je pridstavljen tom prilikom, pridstavlja fototipsko izdanje molitvenika iz 1884. godine koji je biskup Ivan Antunović piso na štokavskoj ikavici, a kog je uredila Tamara Babić, potpridsidnica „Bunjevačke matice”. Tokom programa, pridsidnik „Bunjevačke matice” Ivan Sedlak pročitao je svoj referat o životu i radu Antunovića, dok je molitvenik prisutnima pridstavio mons. dr Andrija Anišić, župnik crkve Svetog Roka, koji je piso i pridgovor u molitveniku.

   Tokom programa obilužavanja jubileja u kulturnom dilu programa pivane su bunjevačke pisme, koje je izvela Tamara Babić. Prisutnima se pridstavio i Katedralni zbor „Albe Vidaković” pod dirigentskom palicom Miroslava Stantića.

 

Grb BNSNacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine nije dao podršku ovakom vidu obilužavanja 200. godišnjice od rođenja biskupa Ivana Antunovića iz razloga što se Bunjevačka matica opridilila da to uradi sa Katoličkim društvom za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović”, a ne u okviru i pod okriljem Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.

 S. N.

 

Foto: BIC 

 

 

 

„Manjinski jezici u obrazovanju i nastavi: izazovi i nove smernice“

Univerzitet u Beogradu

„Manjinski jezici u obrazovanju i nastavi: izazovi i nove smernice“

DSC02175

   Na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu je u toku  XV međunarodni naučni skup pod nazivom „Manjinski jezici u obrazovanju i nastavi: izazovi i nove smernice“. Rič je o skupu koji se održava već tridest godina u različitim univerzitetskim centrima u svitu i koji se bavi pitanjima manjinski jezika, a okuplja brojne stručnjake iz ove naučne oblasti iz zemlje i svita.

Svečano otvaranje konferencije je održano u četvrtak, 28. maja, u zgradi Rektorata Univerziteta u Beogradu, a njemu je, isprid Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, prisustvovala pridsidnica Savita mr Suzana Kujundžić Ostojić.

U okviru konferencije, posli svečanog otvaranja, u dvorištu Kapetan Mišinog zdanja održan je i sajam manjinski jezika i kulture, a nuz brojne nacionalne manjine, priliku da se pridstave su imali i Bunjevci. Tako su prisutni mogli na štandu bunjevačke manjine da vide sve ono što je karakteristično za nacionalnu zajednicu – umitnička dila rađena u slamarskoj tehniki, rađene papuče, tradicionalne bunjevačke kolače, ko i brojna književna, naučna i informativna izdanja bunjevački institucija i udruženja.

Nuz to, Bunjevci su se pridstavili s narodnom igrom i recitacijom na maternjem jeziku.

V.K.

 

 Foto: BIC 

 

 

 

Istorijska tribina „Ištvan Ivanji o Bunjevcima“

Bunjevačka matica

Istorijska tribina „Ištvan Ivanji o Bunjevcima“

IMG 9875

   U okviru „Večeri utorkom“, Bunjevačka matica je 19. maja organizovala istorijsku tribinu pod nazivom „Ištvan Ivanji o Bunjevcima”. Na tribini je divanio pridsidnik Odbora za istoriju Zvonko Stantić, koji je prisutne upozno s ovim istoričarom, profesorom gimnazije, osnivačom Gradske biblioteke u Subotici i piscom monografije Subotice – “Istorija slobodnog kraljevskog grada”. Upravo je u ovom dvotomnom dilu Ivanji piso i o Bunjevcima, za šta se uglavnom služio izvorima iz dokumenata i dila drugi autora.

Tokom trajanja tribine, dila Ištvana Ivanjija su bila izložena u Bunjevačkoj matici.

Istorijsku tribinu je pratio prigodan kulturno-umitnički program.

V.K.

 

 Foto: BIC