Otvorena „Čitaonica bunjevačke zajednice”

Otvorena „Čitaonica bunjevačke zajednice”

Srida, 30.11.2016. 11:20

   U okviru „Libreria kluba”, pod okriljem Udruženja građana „Regional”, u utorak, 29. novembra, svečano je otvorena „Čitaonica bunjevačke zajednice”. Projekat je podržan i od strane Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, a realizuje se u saradnji sa Udruženjem građana „Bunjevački omladinski centar”.

k11

U UG „Bunjevački omladinski centar” imali smo čast da dobijemo poziv da budemo deo ovog divnog projekta u prostoru koji je naminjen za promovisanje nacionalni manjina. Mi smo prvi počeli da realizujemo naše planove, biće tu još nekoliko nacionalni manjina, a predstavljamo se našim izdanjima, knjigama, novinama, časopisima, ali i elektronskim izdanjima. Značajno je da imamo priliku da se u ovom prostoru pridstavimo kao ostale manjine, a pozivamo sve, ne samo Bunjevce, nego i sve druge koje interesuju istorija, književnost i kultura, da svrate, informišu se, uz kafu i čaj – istako je Boris Bajić, pridsidnik UG „BOC”.

Bajić se tom prilikom i zafalio svima koji su dali svoja izdanja, Novinsko-izdavačkoj ustanovi „Bunjevački informativni centar”, „Bunjevačkom media centru”, Kulturno-umitničkim društvima „Bunjevka” i „Aleksandrovo”, Bunjevačkom kulturnom centru „Bajmok”, Kati Kuntić...

Svečano otvaranje „Čitaonice bunjevačke zajednice” bilo je obogaćeno večeri posvećenoj književnici Mari Đorđević Malagurski.

Obilužavamo 45 godina od smrti poznate bunjevačke književnice, koja je dala izuzetan doprinos u promociji Bunjevaca i čuvanju bunjevačkog jezika. Tako je Stela Bukvić čitala odlomke iz njene najpoznatije, ali i nagrađivane zbirke pripovedaka „Vita Đanina i druge pripovetke iz bunjevačkog života”. Takođe, BKC „Bajmok” nam je ustupio dokumentarni film „Vezak vezla Mara”, upravo posvićen našoj poznatoj književnici – istakla je Tamara Babić, koordinator „Čitaonice bunjevačke zajednice”, te najavila naredno okupljanje za 13. decembar, kada će biti održana promocija knjige Marije Bošnjak „Čežnja”.

Dragan Rokvić, organizator projekta isprid UG „Regional”, istako je da je cilj Udruženja da se pokaže nešto što je jedinstveno za Suboticu, suživot mnoštva nacionalni zajednica na jednom mistu.

Želimo da afirmišemo specifične posebnosti kulture i identiteta koje male nacionalne zajednice imaju. Bunjevačka zajednica je među prvima pokazala interesovanje, a slede nove čitaonice drugih zajednica. Cilj nam je da čitamo knjige, negujemo poeziju, sve forme izražavanja i ispoljavanja kulture, osobenosti koje nacionalne zajednice neguju, a nadamo se da se nalazimo na početku jednog zanimljivog puta. Radićemo kroz radionice, tribine, promocije, okrugle stolove, a najvažnija radionica biće radionica duha. Pokušaćemo da pokažemo kakvi su kapaciteti Subotice kao multietničke i multikulturne sredine, da u jednom prostoru pokažemo da možemo da sarađujemo, a da prožimanje kulture mora biti čarobno i zanimljivo – dodo je Rokvić.

N.S.

 

VIDEO PRILOG BMC

 

FOTO ALBUM

Foto: BIC (Nikola Stantić)

 

 

Bunjevci obilužili nacionalni praznik – Dan Velike narodne skupštine

Bunjevci obilužili nacionalni praznik – Dan
Velike narodne skupštine

Nedilja, 27.11.2016. 21:25

   Dan Velike narodne skupštine, jedan od četri nacionalna praznika bunjevačke zajednice u Srbiji, obilužen je svečanom akademijom u Velikoj većnici Gradske kuće u Subotici, nuz prisustvo visoki pridstavnika Republike Srbije, AP Vojvodine, Grada Subotice, odnosno domaćina, Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine u Srbiji.

s33

Divaneć prid prisutnima, Bogdan Laban, gradonačelnik Subotice, je čestito praznik Bunjevcima, podsitio se istorijski činjenica koje opisivaje 25. novembra 1918. godine, te je dodo:

s31Obeležavanje nacionalnog praznika Bunjevaca je prilika da se na trenutak osvrnemo na događaje iz burne jeseni 1918. godine i na vreme kada su rodoljubive težnje jugoslovenskih naroda koji žive pod ovim našom podnebljem počele da se ostvaruju – istako je Laban i osvrnio se na Bunjevce:

Bunjevci žive već 330 godina na ovim prostorima, i oni su primer da jedan narod, prolazeći kroz teška iskušenja i suočavajući se sa teškim problemima može da sačuva sebe, svoje običaje i kulturu, ako je jedinstven i ako čuva i neguje svest o svom postojanju. Svoj nacionalni identitet Bunjevci su uspeli da sačuvaju u ne baš jednostavnim istorijskim i društvenim oklonostima. U uverenju da će se ubrzati rad na standardizaciji bunjevačkog jezika, kao i da sledi postupak formalnog ukidanja odluke koja Bunjevcima, zajedno sa Šokcima, zabranjuje nacionalno opredeljenje, čestitam vam nacionalni praznik, te da vaša zajednica uvažena i poštovana još jako dugo živi na ovim prostorima.

Pridsidnik Vlade AP Vojvodine Igor Mirović se zafalio Bunjevcima na razumivanju, jel su obilužavanje nacionalnog praznika pomirili za 26. novembar, da bi svi zajedno, 25. novembra u Novom Sadu mogli proslavit Dan Velike narodne skupštine, dan kada je Vojvodina donela odluku o prisajedinjenju Srbiji.

s32U istoriji današnje Vojvodine nema značajnijeg događaja od Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i svih drugih koji su Banat, Bačku, dan ranije i Srem, prisajedinili Kraljevini Srbiji. Tog velikog dana istorija ovih prostora dobila je novi tok, bila je to istorijski dalekosežna odluka zahvaljujući kojoj smo svi danas ovde, ujedinjeni onako kako su to pre tačno 98 godina zamislili naši preci. Dva ponosna naroda, Srbi i Bunjevci, dve grandiozne ličnosti Jaša Tomić i Blaško Rajić, dva grada Subotica i Novi Sad, odlučujuće su obeležili tu veliku istorijsku prekretnicu. Slobodarski duh Srba i Bunjevaca odigrao je ključnu ulogu u poslednjoj godini Prvog svetskog rata – kazo je Mirović i naglasio:

Bunjevci 25. novembar slave kao jedan od četiri nacionalna praznika, a to svedoči o vizionarstvu Blaška Rajića i vašoj nepokolebivoj doslednosti i uzvišenoj odanosti zavetu velikih predaka.

O dobroj saradnji Subotice i Novog Sada svidočio je i Zdravko Jelušić, pridsidnik Skupštine Grada Novog Sada. Subotičanima i Bunjevcima prino je pozdrave gradonačelnika Vučevića, svi Novosađana i istako:

s35Siguran sam da ovaj dan, jedan od četiri nacionalna praznika Bunjevaca, zaslužuje, kao što je predsednik Srbije Tomislav Nikolić najavio, da bude i državni praznik u ceoj Srbiji. Dan Velike narodne skupštine sigurno jeste dan u kome je doneta jedna od najvažnijih odluka u istoriji srpskog naroda. Moramo i danas, skoro 100 godina kasnije, da se divimo vizionarstvu, odlučnosti, ali i jedinstvu delegata Velike narodne skupštine. I sa ove distance moramo da naglasimo koliko je to bilo vizionarski i kako je to ostavilo posledice na nas koji živimo danas u Vojvodini i Srbiji.

 

Izaslanica pridsidnika Republike Srbije Stanislava Pak Stanković divanila je naporima aktuelne vlasti da niguje bogatstvo različitosti, a u svom obraćanju je naglasila:

s36Ponosni smo na ono što su naši preci učinili, Srbi i Bunjevci zajedno. Ono što su oni učinili omogućilo je nama da živimo u miru i slobodi, da budemo ponosni. Uverena sam da smo dostojni naših predaka i da ćemo sa teškim radom i naporom uspeti da iznesemo sve ono što su nam ostavili u nasleđe.

U obraćanju Bunjevcima izaslanica pridsidnika Nikolića je podvukla:

Dragi moji Bunjevci, budite posebni, razvijajte svoju kulturu, jezik, sve ono što vas čini jedinstvenim. Mi mi ćemo vas podržat. Ne moram da podvlačim koliko vas predsednik voli i podržava. Čestitam vam vaš veliki praznik, ponosna što ste sa nama toliko godina, što delite sudbinu Srbije, delite i dobro i loše. Lojalni ste građani Srbije, niste nas nikad izneverili, i sigurna sam da će tako biti i narednih 330 godina.

Pridsidnica Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine dr Suzana Kujundžić Ostojić u svom referatu je istakla da je 25. novembar 1918. godine „Datum koji je svitlio i kad se činilo da za Bunjevce nema ni zraka Sunca“. Ona je istakla da su Bunjevci, od jeseni 1686. godine kad su stigli na ove prostore, tražili slobodu, mir, da su do tog teško dolazili, te da su oni koji su bili učesnici Velike narodne skupštine dočekali da im prid kraj Drugog svitskog rada priopravljaje lične karte, jel po naredbi, više nema Bunjevaca.

s38Ne postoje ni vikovi, koje su ostavili iza sebe, ne postoji ni jezik ni kultura, ni kosti rasute po bojištima, sve više ne postoji. I tako dugo, da smo se i mi pokadkad pitali jesmol kadgod i postojali. Jesmo, kaže naziv Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostali Slovena. Jesmo, bili smo tamo, divanili našom milom ikavicom, letile su riči ko oslobođene tice, ostavili smo trag, dali sebe, jedino što smo i imali. I ko što uvik biva, s upornima i pravednima, pomako se i naš točak sriće, stali smo rame nuz rame ostali nacionalni manjina i borimo se za svoja prava, da ji dostignemo i nadoknadimo propušteno.

Potiskivani i ismijavani, zabranjivani, al nikad slomljeni – čekamo još uvik, sad već 75 godina, da kogod glasno kaže – to vam niko nije smio uradit, ime vam niko nije smio dirat.

Mi Bunjevci, nemamo poput drugi naroda, ni sliku, ni spomenik, ni trg, koji bi i nas i druge podsićo na velike o kojima večeras divanimo. Naš spomenik je u našim srcima, i na usnama svakog diteta koje danas u škulama uči bunjevački, u članovima nacionalnog savita, elektorima koji su pomogli da se on izabere, u našim udruženjima, institucijama, u našim majkama i didama, u našim mladima, u našim ljudima. Koji svima, i pored brojni pripreka, danas ponosno kažu, mi smo Bunjevci!

Svečanosti su prisustvovali i Gojko Radić, savitnik premijera Srbije, Mihalj Njilaš, podpridsidnik Pokrajinske Vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine, Nebojša Kuzmanović i Đorđe Vukmirović, pomoćnici pokrajinskog sekretara za kulturu...

U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovali su Tamara Babić, Stela Bukvić i folklorci KUD „Aleksandrovo“.

N.S.

 

VIDEO PRILOG BMC

 

FOTO ALBUM

Foto: BIC (Nikola Stantić)

 

U Bajmoku održan „Bal za Svetu Katu“

U Bajmoku održan „Bal za Svetu Katu“

Nedilja, 27.11.2016. 20:45

   Po već dobro poznatoj tradiciji Bunjevački kulturni centar „Bajmok“ organizovo je „Bal za Svetu Katu“, čime se i ovo udruženje priključuje obilužavanju nacionalnog praznika Bunjevaca – Dana Velike narodne skupštine.

b05

Kako je to već i običaj u Bajmoku, u kultruno-umitničkom dilu programa nastupila su dica koja u OŠ „Vuk Karadžić“ pohađaje predmet bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture.

Poklonili smo ovo veče, koje je u sklopu obilužavanja nacionalnog praznika Bunjevaca, svim Katama. Njima smo čestitali imendan, a sve Kate, Katice, Katarine... dobile su prigodan poklon. Med oko 180 gostiju su tri generacije, a posebno nam je drago što su tu i najmlađi, dica koja uče bunjevački i škuli, oni koji su tek nedavno izašli iz škulski klupa i oni su učestvovali u programu. Osmislili smo ga tako da vidimo kako danas mlade generacije doživljavaje praznike, kako čuvaje običaje i tradiciju – istako je Branko Pokornić, pridsidnik BKC „Bajmok“.

Nije izostala ni tradicionalna večera – pivčiji paprikaš, pripravila ga je trojka Joška Urban, Marija Pokornić i Marija Kolar, a da je bilo ukusno, potvrdili su i gosti.

Nakon programa i večere, zabava se nastavila u opuštenoj atmosferi, al i nuz tombolu u kojoj je glavna nagrada bila bicigla.

Inače, u narodu postoji izreka „Sveta Kata, snig za vrata“, a upravo Pokornić, koji prati i vrime po Lucinom kalendaru, najavljuje dal će se uskoro i „zabilit“ u našim krajovima.

Lucin kalendar kaže da stiže zalađenje, neće biti ozbiljni padavina, al ne znači da ji neće bit uopšte.

N.S.

 

FOTO ALBUM

Foto: BIC (Nikola Stantić)