Saopštenje UG „Bunjevačko kolo” Sombor na aktuelna dešavanja

 │ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Ponediljak, 22.03.2021. │

Povodom poslednjih istupa G-dina Žigmanova po pitanju bunjevačkog jezika, UG Bunjevačko Kolo - Sombor nakon sidnice pridsidništva javnosti saopštava sledeće:

Nakon proglašenja bunjevačkog jezika službenim jednim od 4 službena jezika u Subatici, G-din Žigmanov neargumentovano počinje polemiku o postojanju bunjevačkog jezika, zarad sitnih dnevnopolitičkih poena i koristi.

Mi, Bunjevci iz UG Bunjevačko Kolo - Sombor, kao legitimni pridstavnici Bunjevaca s ovog područja poručivamo sledeće:

G-din Žigmanov nema nikakve potribe nipodaštavati istoriju, tradiciju, kulturu, jezik i nesumnjivu konstitutivnost i državotvornost nas Bunjevaca. Time ne čini nikakav ustupak ili korist Hrvatskom narodu, a ni stranci kojoj je pridsidnik, nego baš, naprotiv.

Poznavanje istorije je izuzetno bitno u današnjem trenutku. Prećutkivanje određenih činjenica nikad nikom dobro nije donelo. S druge strane, mi danas na početku treće decenije dvadesetprvog vika ne možmo vratit točak istorije unatrag, niti možmo odgovarat za ono što je bivalo osamdeset do sto godina prija, kada je došlo do podila, asimilacija i ostalih istorijskih procesa, koje mi ne poričemo, ali takođe nikog ni ne osuđujemo nit tražimo reviziju. Mi samo ištemo da se poštuje naša volja i naša Ustavom zagarantovana prava na slobodno nacionalno opredeljenje. Virujemo da nećemo bit primorani da zaštitu ovih ustavom zagarantovanih prava tražimo pravnim putem, te upozoravamo G-dina Žigmanova da ubuduuće vodi računa o ovome, jer to nije stav većine pripadnika Hrvatskog naroda u Vojvodini, bar ne u Somboru.

Mi u Somboru, kako naši sugrađani Hrvati, tako i mi Bunjevci, poštivamo   međusobno nacionalna osećanja i pripadnost. Ne očekivamo jedni od drugih da će bilo ko pogazit ono što su nas naše Dide i Majke učile, zarad sitnog političkog ćara. Jer naše su Dide razgovarale i poštivale se i prija osamdeset godina i rešavali probleme divanom a ne preprucavanjima kao što to čini Žigmanov. O tom postoje i istorijski zapisi.

Pozivamo G-dina Žigmanova kao i DSHV na čijem je čelu, da se okane nipodaštavanja nacionalnih osećanja nas Bunjevaca i da, u skladu s Ustavom Republike Srbije,naročito članovima 21 i 47, prestane s negativnom kampanjom prema nama Bunjevcima. Umisto toga, nudimo međusobno poštivanje i saradnju. Za početak, triba krenit od pozitivnih primera koji definitivno već dugo postoje u Somboru, a koje sada nećemo navodit pojedinačno jer Somborci to dobro znadu. Ovakva praksa ide na korist i jednom i drugom narodu, a sve drugo je samo lična korist pojedinaca „profesionalaca po naciji“.

Konferencija za štampu Saveza bačkih Bunjevaca

 │ Izvor: BMC │ Utorak, 16.03.2021. │

Procedura koja je u toku, a koja za cilj ima uvođenje bunjevačkog jezika kao službenog na teritoriji Grada Subotice, bila je tema konferencije za medije u Savezu bačkih Bunjevaca. U SBB-u su zafalni odbornicima u Skupštini Subotice, gradonačelniku Bakiću i pridsidniku Skupštine dr Pastoru, ali su zabrinuti zbog svega onoga što se desilo nakon Skupštine Subotice na kojoj je procedura pokrenuta.

Reakcije pridstavnika hrvatske nacionalne manjine su, kako kaže Mirko Bajić, pridsidnik Saveza bačkih Bunjevaca, „vrhunski oblik licemerja i nepoštovanje ljudski i manjinski prava“.

– Zapanjeni smo podrškom zvanični institucija Republike Hrvatske takvim stavovima u kojim se otvoreno Bunjevci u Srbiji smatraju Hrvatima – podvlači Bajić i naglašava:

– Bunjevci su autohtona nacionalna manjina u Republiki Srbiji, po istim Ustavnim i Zakonskim pravima kao i sve druge nacionalne manjine, pa i hrvatske nacionalne manjine. Bunjevci imaju svoj nacionalni savit, imaju svoju kulturu, tradiciju i svoj jezik.

Divaneć na konferenciji Bajić je naveo da je lokalna samouprava imala obavezu da bunjevački jezik uvede u službenu upotribu u svim naseljenim mistima u kojima ima više od 15% izjašnjeni Bunjevaca po poslidnjem popisu, a takvi je, prema poslidnjem popisu šest. Ta obaveza nije sprovedena dvi godine, pa su Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine i Savez bačkih Bunjevaca, tražili, pa i zvanično uputili inicijativu, da se ova obaveza sprovede.

– Na tu inicijativu Nacionalnog savita, stav Skupštine Subotice je da se bunjevačkoj nacionalnoj manjini uvede službeni jezik na teritoriji cilog grada, po principu pozitivne diskriminacije, kao što je, po istom principu, uveden i hrvatskoj nacionalnoj manjini (za takvu odluku glasalo je 58 od 60 odbornika – protiv su bili samo dva odbornika DSHV-a). Po poslidnjem popisu Bunjevaca u Subotici živi 9,57%, a Hrvata 9,98%. Hrvati službeni jezik koriste u Subotici u punom kapacitetu na teritoriji cilog grada, po istom principu pozitivne diskriminacije (Hrvata, isto ko i Bunjevaca, više od 15% ima samo u šest naseljeni mista u gradu), i niko im to pravo ne osporava, niti im se uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotribu to pravo umanjuje po bilo kom osnovu.

Sa druge strane reakcije koje stižu od pridstavnike hrvatske zajednice potvrđuju da se narušavaju prava Bunjevaca.

– Stavovima koje iznose, pridstavnici Hrvata jasno tvrde da su Bunjevci u stvari Hrvati. Time se direktno krše ustavna prava, ko i ljudska i manjinska prava svi građana Republike Srbije koji se izjašnjavaju ko Bunjevci i koji imaju ustavno i zakonsko pravo na status nacionalne manjine u Republiki Srbiji, sa svim elementima koji taj status definišu – identitet, kultura, tradicionalno nasliđe i jezik.

Na kraju Bajić i ističe da je ovo samo jedan od primera koji potvrđuju istrajnu odluku pridstavnika bunjevačke zajednice da se Dekret iz 1945. godine proglasi ništavnim.

– Reakcija pridstavnika Hrvata u Srbiji, i podrška iz Hrvatske takvim stavovima, samo potvrđuje da se Naredba iz 1945. godine, kojom se svi Bunjevci imaju smatrati Hrvatima bez obzira na ličnu izjavu, mora konačno proglasiti aktom asimilacije i Bunjevcima da se vrati sve oduzeto primenom te naredbe.

Video prilog: BMC

Saopštenje UG „Bunjevačko kolo” Sombor povodom teksta o Martinu Parčetiću u „Večernjem listu”

│ Izvor: UG „Bunjevačko kolo” Sombor │ Srida, 24.02.2021. │

Uporna su nastojanja pojedinih krugova da znamenite somborske Bunjevce proglase za Hrvate, pa i kada se radi o periodu od pre tri veka, kada nacije u današnjem smislu nisu postojale.

Ovaj put meta je prvi somborski gradonačelnik – Bunjevac, Martin Parčetić (1721-1789), za koga zagrebački „Večernji list” navodi da je bio Hrvat, ali se to navodno „skriva”.

Iako se u to vreme ovdašnji Bunjevci, odnosno Dalmati i Iliri kako su još nazivani, ni u jednom arhivskom dokumentu ne izjašnjavaju kao Hrvati, pečat hrvatstva danas se otiskuje na svakog iole značajnijeg Bunjevca u našoj prošlosti. Kroatizacija bačkih Bunjevaca proces je koji karakteriše 20. vek, bilo putem crkvenog, bilo političkog, pa i državnog delovanja.

Da je to istinita istorijska činjenica dokazuje i mađarski državni popis Sombora iz 1900. godine, na kome se bunjevačkoj pripadnosti izjasnilo 5.770 Somboraca, a hrvatskoj svega 2 ( i slovima: dva).

Popis iz 1910. godine u Somboru beleži 6.093 Bunjevca i 83 Hrvata. Odmah nakon ujedinjenja u Kraljevinu SHS načinjen je 1919. godine popis stanovnika Sombora po nacionalnoj pripadnosti, na kome je zabeleženo da u gradu živi 7.958 Bunjevaca i 58 Hrvata!