Mirko Bajić, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca obavestio je javnost putem konferencije za štampu, održane 11. septembra, da je na ličnu internet poštu dobio priteće pismo:

   U svom izlaganju Bajić je istakao da na provokacije i pritnje neće reagovati, nego da je stav SBB-a da se mora uspostaviti saradnja izmed nacionalni zajednica i dodo da zahtiva da nadležni organi ispitaje odkaleg je pritnja poslata i da se priduzmu odgovarajuće mire u zaštiti prava Bunjevaca na slobodno nacionalno izjašnjavanje.

   Dragan Kopunović, član pridsidništva SBB-a, al i sedam godina pridavač bunjevačkog govora sa elementima nacionalne kulture, istako je da je put do udžbenika, štampani za potribu ovog predmeta, bio zdravo težak. O još uvik aktuelnim kritikama upućenim na račun gesta Tomislava Nikolića i činjenicu da su udžbenici dilom štampani na ćiriličnom pismu, kazo kako su te kritike neosnovane.

 Opširnije na sajtu sbb.org.rs.

   Povodom 19 godina od reosnivanja, Bunjevačka matica je u sridu, 10. septembra, upriličila poetsko-muzičko veče, na kom je čitana poezija članova Književnog odbora Matice, dok su „Sledbenici Tumbas Pere Haje” sa vokalnom solistkinjom Tamarom Babić razgalili sve prisutne.

Tom prilikom je Ivan Sedlak, pridsidnik Matice, izno referat o dosadašnjem radu ovog udruženja, koje iza sebe ima oformljenu zavičajnu biblioteku, galerijski prostor, nikoliko projekata, velik broj izdati knjiga i manifestacija "Večeri utorkom".

Dok su jedni rođendan Bunjevačkoj matici čestitali poezijom i muzikom, amaterski slikar Ivan Šarčević-Šarac je to učinio slikom na kojoj je oslikana zgrada u kojoj se nalaze prostorije Matice.

   Republička izborna komisija je prošle nedilje proglasila i drugu listu za izbore članova Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Rič je o listi „Bunjevaci – mr Suzana Kujundžić Ostojić”.

   Tim povodom, kandidati s ove liste, održali su konferenciju za novinare u ponediljak, 8. septembra.  Kako je tom prilikom istakla Suzana K. Ostojić, nosilac liste, kandidati za novi saziv NSBNM dolaze iz Subotice, Sombora i Novog Sada, a listu podržavaju Kulturno-umitničko društvo „Bunjevka”, KUD „Aleksandrovo”, KUD „Bratstvo” iz Subotice, Udruženje građana „Bunjevci” iz Novog Sada i Bunjevački kulturni centar „Lemeški Bunjevci” iz Svetozara Miletića – Lemeša. Od ukupno 19 kandidata, 8 je žena, dok najmlađi kandidat ima 35 godina. Ko osnovni zadatak liste, ističe pitanje broja Bunjevaca i njevog obrazovanja, te povezivanje s fondovima Evropske unije.

   Nikola Babić, jedan od kandidata liste, istako je kako će osnovni zadatak i prioritet biti rad na obrazovanju. Na konferenciji je iz Sombora bila prisutna Ružica Parčetić. Ona je tom prilikom istakla da je cilj liste, na polju informisanja, širenje informativnog prostora na bunjevačkom jeziku. Što se kulture tiče, o ovoj oblasti divanila je Kata Kuntić, koja je kazala da je i ubuduće neophodno poštovanje kriterijuma valjane raspodile sridstava, te neophodnost razdvajanja amaterskog od profesionalnog bavljenja ovom oblasti.  

S. N.

Lista kandidata

PROGRAM ZA BUDUĆNOST BUNJEVACA

U svojem trećem sazivu, Bunjevački nacionalni savit se nalazi prid šansama koje se ne smidu  propuštit, al i prid izazovima sa kojima se mora suočit svistan odgovornosti prid bunjevačkim narodom. Budući BNS se mora rukovodit jasnom vizijom budućnosti bunjevačkog naroda, ko ravnopravnog s drugim nacionalnim zajednicama, sa kojima dili sudbinu, i sposobnog da odgovori na izazove s kojima se njegov opstanak i razvoj suočava (bila kuga, uzdržavanje od nacionalnog izjašnjavanja i od učešća u javnom životu, zaostajanje u visokom obrazovanju,  nadprosična nezaposlenost, stalno smanjenje govorne zajednice i stihijska asimilacija u kulturu većinski nacija).

1. BNS je prid zadatkom  okupljanja svi bunjevački institucija kako bi što kvalitetnije, bolje i brže ostvario sva prava koja mu država daje na: obrazovanje, kulturu, informisanje i službenu upotribu jezika.  Osim sridstava koja za sad BNS dobija od Republike i Pokrajine, mora se posegnit i za konkursima na nivou Evropske unije i to nuz saradnju i podršku svi bunjevački institucija. Naša država Srbija je u procesu priključivanja Evropskoj uniji što je jedinstvena i istorijska prilika za bačke Bunjevce za korišćenje podrške svake vrste za razvoj ko civilnog društva i moderne nacionalne zajednice. Na osnovu ti fondova se mož razvit sistem profesionalni institucija i ustanova, koje sad bunjevačkom narodu nedostaju: pozorište, muzej, nacionalna biblioteka, bunjevačka televizija, filmska produkcija, institut za jezik i književnost, fakultetski legat za izučavanje jezika, centar za turizam, itd.

2. U budućem radu BNS mora uspostavit demokratski i saradnički odnos sa svim bunjevačkim instiucijama, di će bit organizovani javni dijalozi i javno usaglašavanje ideja i interesa, kako bi oni koji su birali nacionalni savit imali uvid i u kojem smeru se on kreće i zašto. BNS ne smi više upast u konflikte stranački konfrontacija, al u isto vrime mora tražit jačanje bunjevački stranaka, čije polje dilovanja triba da bude u cilju osnaživanja bunjevačkog naroda.
3.  Put stvaranja bunjevačkih nacionalni institucija je zacrtan još ranije i njega triba slidit: Zavod za kulturu, Obrazovni centar... BNS mora posebnu pažnju posvetit Bunjevačkoj matici ko instituciji važnoj za nacionalni identitet, koja triba da postane  rasadnik stvaralački kadrova za buduće institucije kulture, obrazovanja i nauke.
4. U narednoj deceniji zakoračićemo još dublje u XXI vik, moderni vidovi komunikacije biće sve aktuelniji i mi ga moramo pratit kroz svoj rad i obraćanje Bunjevcima. Moramo potaknit naš narod da budu aktivni građani koji se ne boje iznet javno svoje stvavove, nit svoje nacionalno poriklo. Moramo razvijat saradnju i sa drugim nacionalnim zajednicama, sarađivat sa svima na ravnopravnim osnovama i svisni svojeg nacionalnog identiteta. Angažovanje daleko većeg broja Bunjevaca na radu oko bunjevački institucija, podrška novim vidovima kulturnog izražavanja i umitničkog stvaralaštva, sporta i istraživačkog rada, nuz unapređivanje postojeći vidova kulturno-umitničkog amaterskog angažovanja.

5. Jedno od centralni identitetski pitanja je nacionalno pamćenje, od njega zavisi     otpornost nacionalne zajednice i odupiranje asimilatornim procesima. U socijalnom pamćenju Bunjevaca sminjuju se istorijska očekivanja i nade -učešće Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini 25. novembra 1918. godine i traume nastale nakon neostvarivanja ti nada, povlačenje granice 1921. godine, koja je podilila bunjevački narod, posebno tragična administrativna zabrana nacionalnog izjašnjavanja i javnog nacionalnog života u maju 1945. godine. U poslinji polak vika nigovan je zaborav, medijsko zataškivanje, što je kod Bunjevaca izazvalo potištenost i izbegavanje nastupa u javnom životu. Ovo su teme o kojima triba javno divanit, istaživat o tim događajima i on njima divanit javno.

6.  BNS svoj rad i saradnju  sa bunjevačkim institucijama i strankama mora osloniti na Etički kodeks - pravila dobrog ponašanja u javnom i političkom dilovanju Bunjevaca. U tom posebno zasluživa  pažnju briga i zaštita etničkog-kulturnog i nacionalnog-političkog identiteta Bunjevaca.  Jasno razlikovanje ponašanja koje doprinosi jačanju solidarnosti i samopouzdanja i ponašanja koje uništava i demorališe, odbija mlađe naraštaje i izaziva podozrivost i omalovažavanje od strane šire javnosti. Etički kodeks BNS triba da donese u širokoj saradnji i dijalogu sa svim činiocima bunjevačke društvene i kulturne javnosti.

Svrha ovog Programa je poziv na zajedničko nastojanje očuvanja i obnove bunjevačke zajednice, njezine integracije u savrimeno evropsko društvo, na učešće u izgradnji demokratskog društva u Srbiji i multinacionalnog, multikulturnog društva u autonomnoj Vojvodini, i u kulturnoj integraciji bunjevačkog naroda u evropskom regionu Baja-Sombor-Subotica.