U utorak, 22. oktobra, Bunjevačka matica bila je domaćin istorijske tribine o plemićkoj bunjevačkoj familiji Marković, o kojoj je divanio Zvonko Stantić, pridsidnik Odbora za istoriju u Matici, a cilo pridavanje bilo je propraćeno s foto dokumentacijom.

Familija Marković značajna je za Sombor, na čije prostore su pod vođstvom Dominika Duje Markovića došli Bunjevci u toku jedne od veliki seoba 1687. godine. Med pridvodnicima te seobe spominje se i Đuro Vidaković.

Dujo Marković bio je prvi kapetan odreda somborske milicije, koju su činili Srbi i Bunjevci, koji su se u Sombor doselili 1687. i 1690. godine. Iako je familija Marković već u XVI viku dobila Venecijansko plemstvo, austrijski car je Duji Markoviću 1690. godine takođe podario plemstvo. Svoj život Marković je okončo u austrijsko-ugarskoj Bitki kod Slankamena 19.08.1691. Tom prilikom pridvodio je 600 pešaka i 200 konjanika iz Bačke. Posli njegove smrti njegov sin Đorđe Marković bio je graničarski kapetan u Somboru, kao i Dujov unuk Marko Marković.

U kulturno-umitničkom dilu programa istorijske tribine učestvovali su Aleksandar i Nikola Rukavina, Sledbenici Tumbas Pere Haje i Tamara Babić.

U utorak, 22. oktobra, Savez bačkih Bunjevaca održo je konferenciju za novinare i tom prilikom najoštrije je osuđena krađa spomenika „Ptica slomljenih krila“ na Senćanskom groblju u Subotici. Stav SBB je da pod hitno triba nać počinioce vandalizma i istako kako u pozadini svega stoji štogod daleko teže od čina krađe.

   - Ali isto tako tražimo, pošto se na spomeniku porid imena nevini žrtava nalaze i imena lica za koje postoje dokazi ili sumnja da su činila zločine, da se prija ponovne obnove spomenika sa spiska imena, uklone ona kojima tamo nije misto, kazo je Siniša Tikvicki.

Druga tema konferencije odnosila se na positu dva pridsidnika Donjem Tavankutu. Naime, u četvrtak 17. oktobra, prilikom posite pridsidnika Srbije i Hrvatske, Tomislava Nikolića i Ive Josipovića, kako tvrdi Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a, izvršena je zloupotiba dice i škule u političke svrhe. Tom prilikom u pokušaju da se Bunjevci u Tavankutu prikažu ko Hrvati, pridstavljana je bunjevačka kultura i jezik.

   - Tom prilikom desile su se stvari koje nikako ne bi smile. Favorizovanjem jedne strane, u ovom slučaju dice koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, zapostvaljena su sva druga dica. Bilo je riči da tu škulu pohađaju mnogobrojna dica na hrvatskom jeziku, a to je oko 30 dice u odnosu na 104 koliko ji pohađa bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture, istako je Dragan Kopunović.

U SBB ističu kako razumiju da je postojala želja, potriba i volja da se pridsidnik Hrvatske obrati i pozdravi dicu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. Međutim, njeva osnovna zamerka odnosi se na zloupotribu dice i škule u političke svrhe. Tom prilikom prikinuta je nastava u škuli i tog dana iako to nije u programu onoga kako škula triba da radi, dica koja bi tribala da dočekaju dva pridsidnika, jel se i oni tamo škuluju, nisu puštena u prostorije škule.

   - Pri tome se očigledno instruišu dica da divane kako uče „lipu ikavicu“ ko hrvatski jezik, što je očigledno i dalje nastojanje oni koji su tamo dočekali pridsidnike, a to su pridstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, ne priznavanja Bunjevaca ko autohtone nacionalne manjine, jel oni i dalje smatraju da na ovim prostorima žive Hrvati-Bunjevci, bunjevački Hrvati, samo ne Bunjevci, dodaje Mirko Bajić.

O positi dva pridsidnika pisano je i u „Večernjem listu“, di je navedeno da u Tavankutu žive Hrvati, Bunjevci, Mađari, Srbi i drugi, pa Bajić postavlja pitanje kako je moguće da u Zagrebu znaju da Bunjevci nisu Hrvati, a u Subotici se to još uvik poistovećuje. Kad je rič o ovoj temi Bajić je spomenio i to kako je još prija dvi godine Ivo Josipović o takozvanom „bunjevačkom pitanju“ kazo da se Zagreb neće i ne može mišati u to kako će se neko izjasnit, pa je i ovom prilikom pridsidnik SBB pozvo na politički dijalog izmed dvi nacionalne skupine, Bunjevaca i Hrvata.

Novinsko izdavačka ustanova „Bunjevački informativni centar“ u ponediljak, 14. oktobra, upriličilo je obilužavanje izlaska stotog broja Bunjevački novina.

   Imajući u vidu značaj informisanja naroda na svom maternjem jeziku, Bunjevački nacionalni savit je 2005. godine osnovo NIU „Bunjevački informativni centar“, ko svoju prvu instituciju, a prvi zadatak i poso odnosio se na izdavanje „Bunjevački novina“, ko informativno-političkog glasila. Od tada pa do danas, kako je prilikom obilužavanja 100. broja „Bunjevački novina“ kazo i direktor NIU „BIC“ Mirko Bajić, ustanova se razvijala. Pored misečnika „Bunjevačke novine“, izdaje se i dičiji list „Tandrčak“, izašlo je i nikoliko publikacija, a kako su se ređali brojevi novina, tako se razvijala i sama ustanova. Kad je rič o informisanju, „BIC“ se razvijo i u elektronskim medijima, pa tako danas u sopstvenoj produkciji realizuje radio emisije koje se emituju na talasima Radio-televizije Vojvodine, Radio Sombora, Radio Subotice i Radio Trenda u Bačkoj Topoli, dok se u poslidnje vrime velika pažnja posvećuje internet prezentaciji.

   Prvi list na bunjevačkom jeziku štampan je 1870. godine i od tada pa do danas ovo je prvi put da je jedan list, u ovom slučaju „Bunjevačke novine“, štampan u kontinuitetu u sto brojeva, što je istakla i urednica novina mr Suzana Kujundžić Ostojić.

   Pri kraju programa direktor „BIC-a“, Mirko Bajić, prido je zafalnicu Nikoli Babiću, koji je prilikom osnivanja „BIC-a“ bio pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita i koji je u to vrime bio jedan od najzaslužniji za osnivanje Informativnog centra.

   Od zvaničnika, proslavi je prisustvovala Marija Kern Šolja, pridsidnica Skupštine Subotice, Oto Buš, član Gradskog veća zadužen za informisanje i Radoslav Petković, podsekretar Pokrajinskog sekretara za kulturu i javno informisanje.