Grubo narušavanje prava Bunjevaca

Članovi BNS i odbornici Skupštine Subotice reagovali na pridlog dodile priznanja
“Počasni građanin Subotice”

Grubo narušavanje prava Bunjevaca

IMG 7051

 

 U četvrtak 20. juna, održana je 12. sidnica Skupštine Grada Subotica. Na dnevnom redu bila je i odluka o dodili priznanja „Počasni građanin Subotice“, koje Grad Subotica dodeljiva za izuzetne zasluge i životno dilo istaknuti pojedinaca za doprinos gradu. Ove godine za priznanje počasnog građanina bio je pridložen i dr Naco Zelić, penzioner iz Zagreba, Republika Hrvatska, rodom iz Subotice, kog je pridložilo više hrvatski institucija, izmed ostali „Hrvatsko nacionalno vijeće“, „Zavod za kulturu Hrvata u Vojvodini“, politička stranka „Demokratski Savez Hrvata u Vojvodini“. U obrazloženju je navedeno da su njegove izuzetne zasluge i doprinos Gradu Subotica na očuvanju i nigovanju kulturne baštine, kako je navedeno: „hrvatskih Bunjevaca“, „bunjevačkih Hrvata“, „Hrvata Bunjevaca“ i slično.

 Na ovaku formulaciju reagovali su odbornici Saveza bačkih Bunjevaca u Skupštini Grada, Mirko Bajić – pridsidnik SBB i Branko Pokornić – pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita, tražeći da se izvrše ispravke u tekstu obrazloženja tako da se napišu ispravne formulacije: umisto riči „iz baštine bačkih Hrvata Bunjevaca“ triba da stoji „iz baštine bačkih Hrvata i Bunjevaca“ , zatim umisto riči „u govoru bunjevačkih Hrvata“ da stoji „u govoru Bunjevaca i Hrvata“.... Pridlagač je odbio da izvrši ispravke, čime je pokazana namira da se napisanim formulacijama svesno negira postojanje autohtone nacionalne zajednice u Srbiji pod imenom Bunjevci. Tvrdeći da se na ovaj način grubo narušava pravo Bunjevaca, ko nacionalne zajednice i da se tako svesno krše odredbe Statuta grada, Statuta AP Vojvodine, Zakona i Ustava Republike Srbije, odbornici Saveza bačkih Bunjevaca usprotivili su se donošenju odluke.

IMG 7053 Nakon što pridlog Srpske Napredne Stranke, da se ova tačka skine s dnevnog reda nije dobio većinu u raspravi koja je vođena, u zaštitu bunjevački nacionalni interesa otvoreno su stali odbornici Srpske Napredne Stranke, Socijalističke Partije Srbije, odbornik Bunjevačke Stranke s prisutnim članovima odborničke grupe Demokratske Stranke Srbije, al su indirektnu podršku dali i drugi pojedini odbornici koji nisu glasali za pridloženu odluku. Odbornici Saveza Vojvođanskih Mađara izrazili su saglasnost sa iznetim stavovima SBB i izrazili spremnost da sa svim nacionalnim zajednicama jednako sarađuju, a da u glasanju ne žele da njevi glasovi prisuđuju. Posli rasprave u konačnom glasanju pridlog da dr Naco Zelić dobije priznanje „Počasni građanin Subotice“ nije dobio potribnu većinu i tako je taj pridlog, očigledno politički motivisan i sa namirom postavljen, jer je u raspravi čak eksplicitno navedeno da nisu postojali kriterijumi za navedeno priznanje ko i da nadležni odbori i saviti u Skupštini uopšte o tome nisu raspravljali, odbijen većinom glasova odbornika u Skupštini Grada Subotice.

 Na konferenciji za novinare u Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine, a u povodu odluke Skupštine grada, koja je održana dan kasnije, Branko Pokornić, odbornik i pridsidnik Nacionalnog savita, ocinio je neizglasavanje take odluke velikom pobidom u očuvanju nacionalnog statusa Bunjevaca i zafalio se svim odbornicima koji su odbijanjom odluke u pridloženom tekstu stali u odbranu nacionalni interesa Bunjevaca.
Mirko Bajić, takođe odbornik Skupštine Subotice i pridsidnik SBB istako je da žele saradnju i dobre međunacionalne odnose u gradu i ponovo je pozvo pridstavnike hrvatske nacionalne zajednice na saradnju uz međusobno poštovanje i uvažavanje. Istako je da je taki put moguć naglasivši istupanje pridsidnika odborničke grupe DSHV u Skupštini, koji je kazo da je kod mnogi u hrvatskom korpusu bilo spremnosti da se pridlog usaglasi, al da to nije dozvoljeno iz „viši krugova politike“. Mirko Bajić je posebno izrazio veliko razočarenje u stav Lige Socijaldemokrata Vojvodine, čiji odbornici ne samo što su glasali suprotno interesu bunjevačke zajednice, nego su eksplicitno izrazili stav da će za pridloženu odluku glasat, i ponovo je postavio pitanje šta o tome misle oni koji su sa ovom političkom strankom pravili ugovore i pozivali sve Bunjevce da glasaju za Ligu.

 

 

Pridstavljena Lista nematerijalnog kulturnog nasliđa

Etnografski muzej

Pridstavljena Lista nematerijalnog kulturnog nasliđa

 Etnografski muzej 1

   Na poziv Etnografskog muzeja u Beogradu i Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasliđe Republike Srbije, pridstavnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, Nevenka Bašić Palković, kustos i bibliotekar savitnik, rado se odazvala na sastanak održan u Etnografskom muzeju u Beogradu, 7. juna. Ko članica Komisije za zaštitu kulturne baštine Bunjevaca, koja je formirana u okviru Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, prisustvovala je pridstavljanju elemenata nematerijalnog kulturnog nasliđa i uručenju dokumenata o prvom upisu u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasliđa Republike Srbije. Listu elemenata nematerijalnog kulturnog nasliđa na kojoj se nalazi 27 elemenata, usvojio je Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasleđe, 18. juna 2012. godine. Na ovoj listi nalaze se nematerijalne kulturne vridnosti ko što su: krsna slava, Đurđevdanski obred, pirotsko ćilimarstvo, klesarski zanat, kosovski vez, pevanje uz gusle, kolo, sviranje na gajdama, naivno slikarstvo Slovaka, Vukov sabor, ojkača, čuvanje Hristovog groba, zlakuska lončarija, frulaška praksa, groktalice itd. Nike od ovi kulturni vridnosti pridložilo je više pridlagača i svi koji su uredno priložili dokumentaciju, upisani su ko subjekti koji će se i dalje starat o zaštiti upisani elemenata na Listi nematerijalnog kulturnog nasliđa.

 Na ovom svečanom pridstavljanju, Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasliđe Republike Srbije uputio je poziv za dostavljanje novi pridloga za drugi ciklus upisa na Listu nematerijalnog kulturnog nasliđa, uz odgovarajuću popratnu dokumentaciju. Ovo je lipa prilika da  Bunjevci dostave listu svoji pridloga za upis, jer dosad nije poslat nijedan spisak, a zna se da triba da zaštitimo kompletno bunjevačko kulturno nasliđe, jer je podložno nestajanju i zaboravu, ko i svojatanju.

 Samo da podsitimo, Narodna skupština Republike Srbije ratifikovala je Konvenciju o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasliđa 5. maja 2010. god. Istog dana ratifikovana je i Okvirna konvencija Savita Evrope o vridnosti kulturnog nasliđa za društvo. Centar, odnosno Nacionalni komitet za nematerijalno kulturno nasliđe formiran je pri Etnografskom muzeju u Beogradu, a njegov pridsidnik je Saša Srećković, muzejski savitnik.

 

Etnografski muzej 2Etnografski muzej 3

 

 

Položaj žena u savitima nacionalni manjina

BNS

Položaj žena u savitima nacionalni manjina

 DSCN3675

   U ponediljak 10. juna, u positu Bunjevačkom nacionalnom savitu bila je Ana Popovicki, istraživačica na projektu Pokrajinskog ombudsmana, kako bi divanila sa ženama koje su uključene u rad Savita, a sve u cilju procine položaja žena u savitima nacionalni manjina. Sastanku su prisustvovale tri članice Savita, i to Nevenka Bašić Palković, Etela Jerinkić i Kata Kuntić, od ukupno osam žena koliko je sad uključeno u rad Savita bunjevačke nacionalne manjine. 

   Tom prilikom članice Savita su na osnovu pitanja i anketnog listića iznele svoja mišnjenja u vezi položaja žena u BNS i došle do zaključka da je položaj žena bolji, jer sad već 30% sastava Savita čine žene, koje su ujedno maksimalno angažovane po svim pitanjima koja se tiču četri osnovne oblasti koje pokriva Nacionalni savit. Takođe je saopšteno da je danas situacija bolja, u odnosu na prvi sastav BNS, a pored tog žene su na funkciji pridsidnika i podpridsidnika Izvršnog odbora, te pridsidnika Odbora za obrazovanje. Pitanja su se kretala upravo u cilju poboljšanja položaja žena u BNS, ko što je pitanje slideći izbora i eventualnog povećanja broja žena u Savitu, te pitanja koja se tiču razni interesovanja i problema koji tište žene u svim nacionalnim savitima.