Obilužen 25. novembar Dan Velike narodne skupštine u Novom Sadu 1918. godine

│ Petak, 25.11.2022. │

Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić i pridsidnica Skupštine Grada Novog Sada Jelena Marinković Radomirović, zajedno sa delegacijom Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine i pridstavnicima Saveza potomaka ratnika Srbije od 1912. do 1920. godine – Novi Sad, položili su vince na spomen-ploču na mistu na kom je održana Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostali Slovena Banata, Bačke i Baranje 25. novembra 1918. godine. Tog dana doneta je odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.

- Svakog 25. novembra, Grad Novi Sad odaje poštu slavnim precima i tradicionalno obeležava ovaj datum, značajan za državu Srbiju i celokupan srpski narod. Zgrada banke u centru grada pored koje svakodnevno prolazimo, bila je mesto važnog događaja za Vojvodinu i Srbiju te davne 1918. godine. Zato se i posle 104 godine, ponosno sećamo tog datuma. Ali pored čuvanja sećanja i odavanja zahvalnosti, važno je i današnje generacije podsećati na značaj tog događaja. U tom kontekstu treba naglasiti da, proglašenje prisajedinjenja dugujemo hrabrim, odvažnim i nadasve složnim ljudima tog vremena, sa vizionarskim pogledom u budućnost. Velika narodna skupština bila je i veliki demokratski iskorak za to doba, budući da je bila višenacionalna i da je postojalo opšte pravo glasa. Posebnu pažnju zaslužuje činjenica da su u donošenju ove istorijske odluke za srpski narod učestvovale i žene, njih sedam, i to prvi put u Evropi. Ti principi slobode i ravnopravnosti i danas su glavna vodilja u našem Novom Sadu, u celoj Srbiji. Stoga, ugledajmo se na njih i složno gradimo našu budućnost, kako bismo i mi našim potomcima ostavili svet na koji će biti ponosni - kazo je gradonačelnik Milan Đurić.

U ime Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine obratio se Aleksandar Bošnjak i rekao da se njegovi članovi diče tom istorijskom odlukom u kojoj su učestvovali.

- Nadam se da ćemo očuvati tradiciju i kulturu Bunjevaca i da će naši potomci biti ponosni na naša dila, ko što smo i mi na naše pritke – kazo je Bošnjak.

Polaganju vinaca prisustvovala je i delegacija isprid Udruženja potomaka ratnika Srbije 1912 – 1920 u Novom Sadu na čelu sa Goranom Maksimovićem ko i delegacija Saveza bačkih Bunjevaca sa Mirkom i Borisom Bajićom.

FOTOGRAFIJE

Položeni vinci na spomenik Kralju Petru Prvom povodom 25. novembra 1918. godine

│ Petak, 25.11.2022. │

U Subatici su danas, na platou isprid Sokolskog doma, položeni vinci na spomenik kralju Petru Prvom Karađorđeviću.

Gradonačelnik Stevan Bakić je, tom prilikom, istako da je Grad Subatica podržo inicijativu svi sekcija Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918, njihovih potomaka i poštovalaca „Kralj Petar Prvi” da se 25. novembar – dan na koji je 1918. godine u Novom Sadu Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostali Slovena iz Banata, Bačke i Baranje donela Odluku o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji – u Subatici obilužava polaganjem vinaca na spomenik Kralju Petru Prvom Karađorđeviću.

Vince na spomenik kralju Petru Prvom Karađorđeviću položili su: gradonačelnik Subatice Stevan Bakić, načelnik Severnobačkog upravnog okruga Bojan Šoralov i pridstavnici Vojske Srbije, delegacija Bunjevačkog nacionalnog savita, pridsidnica dr Suzana Kujundžić Ostojić i  podpridsidnik Veljko Vojnić, delegacija Srpskog kulturnog centra, delegacija Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918 i njihovih potomaka i poštovalaca „Kralj Petar Prvi“, članovi Besmrtnog puka Subotice, delegacija Zavičajnog udruženja „Dalmacija“, pojedinci i građani Subatice.

FOTOGRAFIJE

Dan Velike narodne skupštine

│ Izvor: BMC │ Četvrtak, 24.11.2022. │

U četvrtak, 24. novembra, u prostorijama Bunjevačke matice u Subatici, obilužen je nacionalni praznik Bunjevaca – 25. novembar Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostali Slovena.

Divaneć o ovom značajnom datumu i za bunjevačku zajednicu, dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, kazala je da su Bunjevci ovaj datum obilužavali i onda kad mnogi nisu znali šta je, te dodala:

– Uvik smo ga se držali poput vatre koja gori, zato što je to štogod oko čega smo se mi okupljali. To je trenutak kad smo mi bili važni za stvaranje države. Niki to zdravo dobro znaju, niki ne, niki još uče, al je to kamen-temeljac od kojeg ne odmičemo. To je i snaga da radimo dalje i važan datum na kojeg se oslanjamo.

Okupljene je ko domaćin pozdravio Veljko Vojnić, pridsidnik Bunjevačke matice.

– Dragi Bunjevci i Bunjevke, dragi gosti i prijatelji, drago mi je što naš velik praznik proslavljamo u Matici – kazo je on te je naglasio kako je Velika narodna skupština bila misto di se vodilo računa i o pravima malobrojniji zajednica, pa i žena.

U ime Varoši Subatice, u ime gradonačelnika Stevana Bakića, te u svoje lično ime, Bunjevcima je nacionalni praznik čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića Subotice.

– Želim da vi i vaša pokoljenja dugo godina proslavljate ovaj i sve druge praznike i da se u bratstvu, slogi i zdravlju viđamo i dalje.

O ukviru obilužavanja nacionalnog praznika prisutni su mogli saznat štogod više i o obimnom istaživanju tima od osam profesora s dva fakulteta o istoriji Bunjevaca.

– Istraživanje je u početnoj fazi bački Bunjevaca, krećemo od najranijeg perioda i iđemo korak po korak, do vrimena 1918. godine, do 20. vika, kako bi napravili jednu genezu kako su to Bunjevci došli na ove prostore i kaki su trag ostavili. I Velika narodna skupština je poslidica vrlo kompleksnog istorijskog procesa, a ne izolovan slučaj – divanio je, izmed ostalog, prof. dr Boris Stojkovski.

Prof. dr Đuro Hardi je kroz svoj divan kazo kako su i njegovi profesori znali ko su Bunjevci.

– Prof. akademik Slavko Gavrilović je bio naš najbolji stručnjak i naš učitelj za istoriju južnoslovenski naroda na teritoriju Habsburgške monarhije i sićam se da je na tim pridavanjima jedan od segmenata tla današnje Vojvodine pripado Bunjevcima i njevom slavnom poriklu. Kroz ovaj projekat prihvatili smo se amibicioznog zadatka da rezimiramo ono što su naši učitelji do sad kazali, a to nije malo, i da pokušamo novim istraživanjima zaokružit kroz jednu lipu monografiju. Možda je ključni datum u istoriji bunjevačke zajednice zapravo bila Velika narodna skupština – kazo je, izmed ostalog Hardi, podvlačeć podatak da je od 757 narodni poslanika na tom velikom istorijskom događaju bilo 84 Bunjevaca.

U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovala je pisnikinja Gabrijela Diklić.

FOTOGRAFIJE