Konferencija za medije liste 2 „Složno za Bunjevce – dr Suzana Kujundžić Ostojić“ u susrit pridstojećim izborima za Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine

│ Ponediljak, 07.11.2022. │

U susrit pridstojećim izborima za nacionalne savite nacionalni manjina u Srbiji, u ponediljak, 7. novembra, u prostorijama „Bunjevačke matice“, održana je konferencija za medije liste broj 2 za izbor Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine „Složno za Bunjevce – dr Suzana Kujundžić Ostojić“, na kojoj su se obratili dr Suzana Kujundžić Ostojić, ko nosilac liste, i Veljko Vojnić, ko pridsidnik „Bunjevačke matice“.

Na početku konferencije dr Kujundžić Ostojić se zafalila svim Bunjevkama i Bunjevcima koji su se tako izjasnili na popisu, jel je to osnov i temelj za kasniji rad, al i za postojanje i borbu za prava.

– Pozivamo sve Bunjevce i Bunjevke, koji su upisani u poseban birački spisak, da u nedilju, 13. novembra, izađu na izbore, i da odaberu peti saziv NSBNM onaki kaki oni žele. Naš slogan – složno za Bunjevce nasto je iz želje da pridstavimo na koji način mi vidimo budućnost tog Savita i kako želimo radit – svi zajedno i složno – i Bunjevci u Subatici i Bunjevci u Somboru i Bunjevci u Mađarskoj, da budemo jak oslonac jedni drugima – te je dodala da lista ima podršku jedanajst udruženja.

„Nećemo vam kazat za koga da glasate“, poručila je dr Kujundžić Ostojić, i nastavila:

– Smatram da je naš svit dovoljno mudar i pametan da to mož sam zaključit. Smatramo i da smo u protekle četri godine uradili tušta i da često dila divane više nego obične riči. Zato smo na ovu konferenciju i doneli izdanja koja su izašla u protekle četri godine. Kad smo kolega Veljko Vojnić i ja izašli prid pridstavnike Savita Evrope koji su bili u positi Subatici da vidi na koji način se implementiraje prava nacionalni manjina po pitanju jezika, i metnili sve ovo prid nji bili su prijatno iznenađeni. I njima smo kazali da cio poso nije bio lak, al da je urađen. Tu su i nacionalni praznici, manifestacije, ekskurzije za dicu, posite... Kad imate više od 450 sastanaka i priđete više od 70.000 priđeni kilometara, jasno je da se radilo svaki dan i brez radnog vrimena, praznika i vikenda.

Od pridstavljeni izdanja izdvaja se „Ričnik“ ko završnica standardizacije koja je trajala 7-8 godina, ko i „Gramatika“, izdanja o Bunjevcima na teritoriji Mađarske, te o prvom pomenu imena Bunjevaca prija više od četri vika. Tu je i knjiga koja divani o 1945. godini, i „tamnom oblaku koji od onda stoji iznad bunjevačke zajednice i koji je prati i u razvoju i radu“.

– Zalagaćemo se da se Dekret iz 1945. godine okarakteriše ko akt asimilacije. Slideće godine Nacionalni savit će proslavit 20 godina postojanja, a toliko godina i radimo u iznajmljenim prostorijama. Mislim da je vrime da nam se ova varoš, u kojoj smo kadgod bili većina i koju smo dobrim dilom u arhitekturi i kulturi zadužili, oduži na taj način da imamo svoje prostorije. Važno nam je i otvaranje Lektorata za bunjevački jezik, da se bunjevački usavrši i bude na jednom visokom nivou, da bunjevački kao jezik uđe i u obdaništa. Želimo radit složno i sa srcom za svoj narod, da uspijemo postignit ono što mnogi naši velikani kroz istoriju nisu.

Divaneć u nastavku konferencije Veljko Vojnić se posebno osvrnio na uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subatici, ko vridan rezultat ovog sastava Nacionalnog savita.

– Nije bilo lako to uraditi, trebalo je raditi 7-8 godina kako bi se napravila osnova, a kada je završena standardizacija počeli su razgovori, prija svega sa gradonačelnikom Subatice Stevanom Bakićom. On je našu molbu oberučke prihvatio, shvatio je potribe Bunjevaca sa ovi prostora, i pridložio Skupštini Subatice da se bunjevački uvede ko službeni, ne samo u misnim zajednicama i naseljima di nas ima više od 15%, nego na teritoriji cile varoši. Tu poso nije završen, triba dalje razvijat i uvodit bunjevački jezik, institucionalno i profesionalno. Jedan od osnovni uslova da se raširi službena upotriba jeste osnivanje Lektorata. Dobro smo primljeni od strane Ministarstva prosvite, i obećano nam je da ćemo dobit svesrdnu pomoć Republike Srbije. Moramo imat što veći broj stručnjaka koji imaje sertifikate. Mi smo stručni za ovaj poso i ne vidim da ima kogod pozvaniji od nas. Triba uvest bunjevački i u pridškulske ustanove, kako bi naši mali Bunjevci od ranog uzrasta mogli učit bunjevački. Pridstoji nam uvođenje bunjevačkog jezika šire u službenu upotribu. Želimo da uvedemo bunjevački jezik u Mađarsku, pa smo već u kontaktu sa našim Bunjevcima i vlastima u Mađarskoj – kazo je Vojnić.

Na novinarsko pitanje o pozivima da se ne glasa za listu broj 2 koji stižu na pojedine adrese, dr Kujundžić Ostojić odgovara:

– To bi proširila – u dopisu koji je poslat piše da nije održana sidnica Nacionalnog savita i da sam saopštenje koje je poslato od strane NSBNM napisala sama i proizvoljno. To je neistina, sidnica Savita je održana, na njoj je ponuđeno saopštenje koje je napisano, to je praksa koju smo radili i prija. Održana je hitna-elektronska sidnica, bilo je glasanje, a od 19 članova Nacionalnog savita 12 je glasalo za, dok 7 nije ni glasalo. Možem samo kazat da je to samo još jedan jeftin trik.

VIDEO PRILOG: BMC

FOTOGRAFIJE