Udruženje „Bunjevačka matica” pridlagač je izborne liste „Bunjevci ujedinjeno za Srbiju”, koja pod rednim brojom „1” učestvuje na izborima za članove Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, zakazanim za 8. novembar 2026. godine.
Pri izboru kandidata za nov saziv Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine rukovodili smo se željom da zajedničkim radom ostvarimo konkretne rezultate za našu zajednicu.
Lista na kojoj je 19 članova spaja mlade i obrazovane ljude s iskusnim pojedincima u bunjevačkoj zajednici. Pri formiranju liste, vodili smo računa i o teritorijalnoj zastupljenosti, okupljajuć čeljad iz Subatice, Sombora, Malog Bajmaka, Đurđina, Tavankuta, Male Bosne i Lemeša, ko i pridstavnike bunjevački udruženja koja decenijama čuvaje našu tradiciju i nacionalnu svist.
Naši kandidati poznaju potribe svoji sridina, razumiju značaj obrazovanja, informisanja, kulture i očuvanja bunjevačkog jezika.
Prva na listi je Lazarela Marjanov iz Subatice, diplomirani ekonomista i direktor NIU „Bunjevački informativni centar”.
Slide:
2. Veljko Vojnić iz Subatice, master građevinski inžinjer, pridsidnik „Bunjevačke matice”, dosadašnji zaminik pridsidnika Nacionalnog savita i odbornik u Skupštini varoši Subatice;
3. Dejan Parčetić iz Sombora, diplomirani ekonomista i pridsidnik Udruženja građana „Bunjevačko kolo” u Somboru, dosadašnji podpridsidnik Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine i donedavno državni sekretar u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija;
4. Miroslav Vojnić Hajduk iz Subatice, diplomirani koreograf, pridsidnik „Bunjevačkog kulturnog centra” Subatica, dobitnik nagrade „Pro urbe” Varoši Subatice i član Međunarodnog odiljenja Bugarske akademije nauka i dosadašnji član Izvršnog odbora NSBNM;
5. Aleksandra Medurić Kalčan, diplomirani pravnik iz Sombora, pridsidnica Osnovnog suda u Somboru u penziji;
6. Marija Šustran, vaspitač i pomoćnik direktora Pridškulske ustanove „Naša radost”;
7. Denis Babić, diplomirani profesor fizičkog vaspitanja i sporta iz Bajmaka;
8. Anđela Moravčić, arhitektonski tehničar iz Gornjeg Tavankuta;
9. Ivana Praštalo, strukovna vaspitačica iz Đurđina;
10. Nikola Žuljević, diplomirani ekonomista, Sombor, sudski veštak i član Izvršnog odbora NSBNM;
11. Tamara Babić, diplomirani ekonomista, Subatica, pridsidnica Udruženja građana „Bunjevačka kasina”;
12. Biljana Mamužić, diplomirana vaspitačica, Subatica;
13. Josip Ostrogonac, referent za poljoprivridu, Sombor;
14. Nataša Ostrogonac, strukovna vaspitačica, Subatica;
15. Božidar Rudić, saobraćajni tehničar, Mala Bosna;
16. Antun Fratrić, stočarski tehničar, Sombor;
17. Sonja Buljovčić, master strukovna vaspitačica, Subatica;
18. Diana Ostrogonac, diplomirani ekonomista, Sombor;
19. Marina Sakač, strukovna vaspitačica, Subatica.
Med kandidatima na listi nalaze se pridstavnici i članovi Udruženja „Bunjevačka matica”, UG „Bunjevačko kolo” iz Sombora i Bunjevačkog kulturnog centra iz Bajmaka koji su do sad imali većinu u NSBNM.
JEDANAJST UDRUŽENJA PODRŽALO LISTU „BUNJEVCI UJEDINJENO ZA SRBIJU”
Izbornu listu broj 1: „Bunjevci ujedinjeno za Srbiju” podržalo je jedanajst bunjevački udruženja iz Srbije i Mađarske.
Podršku su iskazali UG „Bunjevačko kolo” iz Sombora, BKC Bajmak, BKC Subatica, UG „Bunjevačka kasina”, Bunjevački media centar, BKC „Lemeški Bunjevci” iz Lemeša, BKC Tavankut, BKC Čonoplja, KUD „Bunjevka”, UK „Etno kuća Kuntić”, Međunarodno udruženje Bunjevaca iz Baje (Mađarska) i Bunjevačko kulturno udruženje „Neven” iz Kaćmara (Mađarska).
Bili su pokretači brojni projekata i zaslužni su za uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu u Subatici, izgradnju „Bunjevačke kuće”, ko i za otvaranje vrtića na bunjevačkom i srpskom jeziku u Dolnjem Tavankutu.
Pokrenili su inicijativu i dogovorili saradnju s Filozofskim fakultetom za uvođenje Lektorata za bunjevački jezik, nuz podršku Ministarstva prosvite Republike Srbije.
Trenutno, zajedno s lokalnom samoupravom, rade na tom da „Bunjevačka dužijanca” u Subatici i Somboru ponovo postane, u punom smislu riči, varoška manifestacija ko što je starinom, do nedavno bila i da je niko više ne mož svojatat.
Naši prioriteti su nastavak započeti aktivnosti i novi razvojni projekti:
1. Ostvarivanje statusa za UG „Bunjevačka matica”
Jedan od naši prioriteta jeste da se, u skladu s važećim propisima i kroz odgovarajuću proceduru, obezbedi odgovarajući status za UG „Bunjevačka matica”. Ko najstarija bunjevačka institucija, osnovana 1925. godine, „Bunjevačka matica” pridstavlja jedan od najvažniji stubova kulturnog, prosvitnog i nacionalnog života Bunjevaca. Godina 2025. obilužila je sto godina od njezinog osnivanja, što je prilika da se njezin istorijski značaj potvrdi i konkretnom podrškom njezinom daljem radu. Zalagaćemo se za stvaranje bolji uslova za rad „Matice”, očuvanje njezinog nasliđa, unapriđenje izdavačke dilatnosti, naučno istraživanje bunjevačke prošlosti i razvoj novi programa naminjeni svim generacijama.
2. Uvođenje službene upotribe bunjevačkog jezika u Somboru
Naš cilj je da se, nakon što je u Subatici 2021. godine uveden bunjevački jezik u službenu upotribu, nastavi rad na stvaranju uslova za uvođenje službene upotribe bunjevačkog jezika u varoši Sombor, u skladu sa zakonskim mogućnostima i propisanom procedurom.
Smatramo da Bunjevci u Somboru tribaje imat mogućnost da svoj jezik niguju i koriste u javnom životu, a da se njev identitet uvažava kroz rad varoški institucija, obrazovanje, kulturu i informisanje.
Nastavićemo razgovore s pridstavnicima lokalne samouprave i nadležnim institucijama kako bi se ovaj cilj ostvario.
3. Nastavak izgradnje „Bunjevačke kuće”
Nastavićemo aktivnosti na izgradnji „Bunjevačke kuće”, za koju su već dobijena sridstva. Naš zadatak je da se obezbedi kontinuitet finansiranja i realizacije projekta kako bi „Bunjevačka kuća” postala trajno misto okupljanja, stvaranja i pridstavljanja bunjevačke zajednice.
Ona treba bit prostor za kulturne programe, promocije knjiga, naučne skupove, radionice, izložbe, susrite mladi i stariji, ko i za rad udruženja i stvaralaca. Želimo kuću koja će čuvat našu prošlost, al i otvarat vrata novim idejama i generacijama.
4. Otvaranje lektorata za bunjevački jezik
U saradnji sa resornim ministarstvom i nadležnim akademskim ustanovama, zalagaćemo se za otvaranje Lektorata za bunjevački jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, u skladu sa akademskim i zakonskim uslovima.
Lektorat bi omogućio sistematičnije izučavanje bunjevačkog jezika, njegovu promociju u akademskoj zajednici i stvaranje novi mogućnosti za mlade koji se žele bavit jezikom, književnošću, kulturom, obrazovanjom i istraživanjom bunjevačkog identiteta.
5. Stipendije za mlade Bunjevce
Budućnost naše zajednice zavisi od mladi, njevog obrazovanja i mogućnosti da razvijaje svoje talente. Zato ćemo se zalagat za uspostavljanje programa stipendiranja mladi Bunjevaca, kroz saradnju sa institucijama, fondacijama, privridnicima i drugim donatorima.
Posebnu pažnju posvetićemo studentima i učenicima koji postižu dobre rezultate, ko i mladima koji se opridiljuju za studije jezika, književnosti, istorije, kulture, obrazovanja i drugi oblasti važni za razvoj bunjevačke zajednice.
6. Podrška Bunjevcima u Mađarskoj
Želimo nastavit i dodatno unapridit odličnu saradnju koju smo uspostavili s Bunjevcima u Mađarskoj.
Naš cilj je da im pružimo podršku u nastojanjima da njev nacionalni identitet bude pripoznat i da ostvare mogućnost za priznavanje statusa nacionalne manjine u Mađarskoj, u skladu s tamošnjim zakonodavstvom.
Zalagaćemo se za povezivanje naši institucija, udruženja i kulturni stvaralaca, razminu iskustava, zajedničke projekte i očuvanje bunjevačkog jezika, običaja, kulture i tradicije. Virujemo da povezanost Bunjevaca, brez obzira na državne granice, pridstavlja važan oslonac očuvanja našeg zajedničkog nasliđa.
7. Vrtić s cilodnevnim boravkom na srpskom i bunjevačkom jeziku u Gornjem Tavankutu
Jedan od značajni razvojni projekata, posli otvaranja vrtića na bunjevačkom i srpskom jeziku u Dolnjem Tavankutu, jeste stvaranje uslova za otvaranje vrtića s cilodnevnim boravkom u Gornjem Tavankutu, u kojem bi se srpski i bunjevački jezik koristili u radu s dicom, u skladu s propisima i mogućnostima pridškulskog obrazovanja. Želimo da najmlađi odrastaje u podsticajnom okruženju u kojem će kroz sigru, pismu, pripovitke, običaje i svakodnevne aktivnosti upoznavat bunjevački jezik i kulturu, nuz kvalitetnu brigu i vaspitnoobrazovni rad.
Ovaj projekat vidimo ko ulaganje u budućnost, jel se ljubav prema maternjem jeziku, poštivanje sopstvenog identiteta i uvažavanje drugi kultura najbolje razvijaje od najranijeg ditinjstva.
Lazarela Marjanov
Lista 1: „Bunjevci ujedinjeno za Srbiju”