U ponediljak, 28. avgusta, održan je sastanak Aktiva učitelja koji pridaju bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture.
U okviru Dnevnog reda učitelji su obradili četri tačke, prva tema je bila naminjena analizi rezultata anketa o upisu učenika, druga planu vannastavni aktivnosti za škulsku 2023/24. godinu, treća se odnosila na opisno i formativno ocinjivanje, a četvrta je, po običaj, nosila naziv „razno“.
– Dobro smo se pripravili za novu škulsku godinu, a ovo je vid radnog sastanaka na kojem ćemo se dogovorit oko detalja. Što se tiče broja učenika, mislim da ćemo uspit zadržat postojeći broj, mada u ovom momentu anketiranje još uvik nije u potpunosti završeno – kaže Jadranka Tikvicki, pridsidnica Odbora za obrazovanje u Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine.
Kako je to i najavljeno, u okviru „Dana bunjevačke kulture u Bajmaku“, održan je i Etno-festival bunjevački nacionalni ila, a kroz osamnajsto izdanje, Festival je i dostigo punolitstvo.
Po već dobro poznatom običaju, subata je bila rezervisana za one koji su vični kuvanju, a oni, koji se moždar malo slabije snalaze za šporetom, el kotlićom, došli su koštat ono što su Bajmačani i njevi gosti pripravili.
Ni to što su se mišali mirisi tradicionalni bunjevački, srpski, mađarski, nemački, pa i grčki ila, nije napravilo pometnju – svako je išo prema mirisu koji mu se najvećma sviđo, a čini se kako je najveća gužva bila isprid štanda domaćina na kojem se pripravljala tarana – bunjevačka rana.
Nakon što je podignuta zastava Festivala, nuz svečanu pismu „Podvikuje bunjevačka vila“, gostima se obratio Branko Pokornić, pridsidnik Organizacionog odbor Festivala.
– Čast mi je što smo se i osamnajsti put okupili, imali smo 29 ekipa iz 14 naselja iz regije, a na štandovima je bilo oko 200 učesnika. Sve goste sa radošću očekivamo u Bajmaku, a kroz ovaj period smo postali pripoznatljivi po ovom Festivalu, kroz kojeg smo stvorili jedan pravi brend našeg naselja – kazo je, izmed ostalog Pokornić.
Prisutne je pozdravila i dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, koji je i ove godine daje podršku „Danima bunjevačke kulture u Bajmaku“.
– Čestitam organizatoru „punolitstvo“, sa željom nek sve ovo što rade, još više rašire. Ideja je da ovo postane ekonomski nezavisno, da tako funkcioniše još bolje, nuz još više gostivi sa strane.
Festival je svečano otvorio Srđan Samardžić, član Gradskog vića Subatice zadužen za oblast privride.
– Ovo je velika čast i lično zadovoljstvo, jel ovo je bogatstvo mirisa, ukusa, boja, a svaki od ovi štandova je mali čuvar tradicije. Zato vam i želim da mladima prinesete bogatstvo tradicije, kako su naši stari i prineli nama!
Osim govornika, med gostima su bili i Marko Marić, pomoćnik gradonačelnika Subatica, Milanka Kostić, članica Gradskog vića Subatice zadužena za kulturu i obrazovanje, drugi gosti, te članovi Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.
U kulturno-umitničkom dilu programa učestvovali su gosti iz KUDŽ „Bratstvo“ iz Subatice koji su izveli splet bunjevački igara. Ove godina Fesitval je održan u okviru manifestacije Miholjski susriti sela, nuz podršku Ministarstva za brigu o selu i Varoši Subatice.
DANI BUNJEVAČKE KULTURE U BAJMAKU – PROMOCIJA DOKUMENTARNOG FILMA
│ Subota, 26.08.2023. │
U okviru tradicionalne manifestacije „Dani bunjevačke kulture u Bajmaku“, osamnajste po redu, prvi dan, odnosno veče, bilo je rezervisano za promociju novog dokumentarnog filma u produkciji Bunjevačkog kulturnog centra „Bajmak“, te za promociju „Festivalskog biltena“ nastalog na osnovu recepata sa prošlogodišnjeg „Festivala bunjevački nacionalni ila“.
Ovogodišnji dokumentarni film bio je posvećen dr Stipanu Matijeviću, prvom posliratnom gradonačelniku Subatice – Bunjevcu, a film je nosio simboličan naziv „Sinilo je naše sunce, naša sloboda!“
– Ovo je četrnajsti film kojeg pravimo, uvik se trudimo da to bude edukativnog karaktera, kako bi nove generacije naučile kaki su bili naši stari i šta su sve radili. Film divani o dr Stipanu Matijeviću, prvom gradonačelniku Subatice posli Prvog svitskog rata, koji je postavio temelje naše varoši, posli ti značajni i burni događaja – kazo je, izmed ostalog, Branko Pokornić, pridsidnik Organizacionog odbora manifestacije, al i autor filma, dok se kamere i montaže latio Radoljub Miloradović.
O vrimenu i dešavanjima iz ovi godina divanili su istoričari Saša Marković, Dejan Đurđev i Zoran Veljanović, potom Mijo Mandić i politikolog Zvonko Stantić, al i naslidnici Stipana Matijevića, njegova unuka Emilija Marjanov Matijević i praunuka Lazarela Marjanov.
– Film nosi višestruki značaj, biće to porodična vridnost za generacije koje dolaze, al i vridnost naroda i naše varoši. Prikazuje prilomno vrime za Bunjevce i Subaticu i čovika koji se nemilosrdno bori za svoj narod – naglasila je Lazarela Marjanov.
U ime varoši Subatice prisutnima se obratio Marko Marić, zaminik gradonačelnika Subatice.
– Dobro je da postoje ljudi koji rade, koji su posvećeni svojem narodu. O mnogim stvarima ni sam bunjevački narod nije znao, a sad to imaje sačuvano i kroz dokumentarne filmove. Subatica je uvik pomagala, a drago nam je da je i Republika Srbije pripoznala Bunjevce ko autohtoni narod na ovim prostorima. Pomoće to vašoj zajednici kako bi još bolje radili – dodo je Marić.
Med prisutnima su, izmed ostali, bili i članovi Nacionlanog savita bunjevačke nacionalne manjine Tihomir Vrbanović (pridsidnik IO NSBNM) i Miroslav Vojnić Hajduk, dok su program podržali Ministarstvo za brigu o selu i Varoš Subatica, te brojni prijatelji, donatori i sponzori. Program je održan u okviru manifestacije Miholjski susriti sela.
