Četvrti konkurs okupio pedeset i pet učesnika koji su žiriju pridali osamdesetak radova. Dičiji radovi dokaz su da bunjevački jezik i dalje živi. Specijalna nagrada za Stevu Proročića

   Ako je sudit po onom što smo vidili u subotu, 21. maja, u Bunjevačkoj matici, nema nevolje za bunjevački jezik. Tušta mladi autora se oprobalo u pisanju proze i poezije, o svemu tom je ocinu dao i stručni žiri, a važnije od tog ko je pobedio u kojoj kategoriji je da mladi naraštaji oće divanit bunjevački, al i vole ga koristit u izražavanju najtananiji emocija.

Rič je o sad već tradicionalnoj manifestaciji „Bunjevačka lipa rič” koja okuplja osnovce i sridnjoškulce koji radovima pisanim na bunjevačkom učestvuju na konkursu.
– Smotra dičijeg stvaralaštva „Bunjevačka lipa rič” prvi je put održana još 2007. godine, već smo se približili malom jubileju od pet godina. Uporedo s konkursima uspivamo i izdat najbolje dičije radove u vidu zbornika.Tako svake godine završnu manifestaciji dilimo u dva dila. U prvom pridstavljamo zbornik, a u drugom biramo najbolje radove  – izdivanila nam je Ana Popov,nosilac projekta.
Baš je tako bilo i ove godine. Prvo  su učenici Osnovne škule „Sonja Marinković” recitacijama pridstavili radove iz trećeg zbornika, koji je ovom prilikom bio promovisan, a potom je došlo na red pridstavljanje najbolji učesnika u 2011. godini. – Principi akcije su ostali isti. Dica tokom godine šalju svoje radove, dal u prozi el poeziji, a stručni žiri posli prigleda svaki rad, i na kraju proglasi najbolje u više starosni kategorija. Ove godine je stiglo najviše radova do sad, i to ne samo iz škula di se uči bunjevački. Imali smo 55 autorai oko 80 radova. Uspili smo ove godine akciju i proširit, pa su tako učestovali i učenici iz Sombora – nastavila je Ana Popov.

Kad se već spominju Somborci, triba kazat da su oni dali velik doprinos održavanju završne svečanosti. Naime, za muzički ugođaj se pobrinila mlada banda „Somborski bećari” kojima je pomogla mala Ana Parčetić i svojim glasom ulipšala njevu svirku.

Prije nego što su se publiki pridstavili najbolji učesnici, prisutnima se obratio Ivan Sedlak, pridisidnik Bunjevačke matice.
– Izuzetno smo  zadovoljni ovom akcijom jel iz godine u godinu imamo sve veći broj učesnika i to iz sve većeg broja škula. Sve to ukaziva koliko je pitanje jezika značajno za svaku nacionalnu manjinu, pa i našu. Mi se sad nalazimo u situaciji kad je jezik jedno od krucijalni pitanja našeg nacionalnog identite. To znaju svi, pa i oni koji žele da naše pravo ospore. Govore da je naš jezik samo dijalekt nekog drugog jezika, da se neće standardizovat. Divane da je arhaičan, da se na našem jeziku ne mož iskazat sve što je specifično za novi svit. Isto tako smatraje da je naš jezik mrtav, da ga ritko ko divani, a i ko ga divani ne mož ga upotribit. Sve to nije tačno, a tonajbolje pokazivaje vaši radovi. Naša aktivnost će dobit i nove forme, i sve su ovo samo koraci ka standardizaciji jezika – kazo je Sedlak.

Nakon što je publika mogla čut radove koje su nagrađeni, organizatori su se odlučili da uruče i specijalnu nagradu. Nju je dobio Stevo Proročić, učenik drugog razreda Sridnje hemijske škole „Lazar Nešić”, za pripovitku „Neposlato pismo”. Tom prilikom mu je Ivan Sedlak svečano uručio člansku kartu Bunjevačke matice, a prisutnima pridstavio novog člana Književnog odbora Bunjevačke matice.

N. Stantić

I - MLAĐI UZRAST - POEZIJA

1. misto - RASTANAK SA UČITELJICOM, Dajana Crnković, IV a OŠ "Đuro Salaj", Subotica
2. misto - SEKA, Nina Milić, IV a OŠ "Đuro Salaj", Subotica
3. misto - MOJA MAMA, Emina Mihaljević, 2-1 OŠ "Vuk Karadžić", Bajmok

II - MLAĐI UZRAST - PROZA

1. misto - MIKULAŠ, Zvonimir Rudinski, IV a OŠ "Sonja Marinković“, Subotica
2. misto - BIŽANJE OD KUĆE, Mila Milinković, III f OŠ "Sonja Marinković", Subotica
2. misto - STRAŠNO SAM SE POPLAŠIO, Veljko Stojković, IV c OŠ "Sonja Marinković", Subotica
3. misto - POGLED S MOG PENDŽERA, Isidora Bošnjak, III r OŠ "Avram Mrazović", Sombor

III - STARIJI UZRAST - POEZIJA

1. misto - ČEKAĆU TE, Viktorija Sudarević, VII c OŠ "Ivan Milutinović", Subotica
2. misto - LJUBAV, Aleksandar Jonjić, VIII r OŠ "Avram Mrazović", Sombor
3. misto - PISMA O SALAŠU, Mario Pokornić, 6-1 OŠ "Vuk Karadžić", Bajmok

IV - STARIJI UZRAST - PROZA

1. misto - TRAGAM ZA SVOJIM GOLUBOM, Miljana Ivić, VII a OŠ "Bosa Milićević", Novi Žednik
2. misto - IZ MOG PLAVOG DNEVNIKA, Vladimir Parčetić, 8-4 OŠ "Avram Mrazović", Sombor
3. misto - PAMTIM UČITELJIČINE RIČI, Melisa Serenče, V c OŠ "Matija Gubec", Tavankut

V - SRIDNJOŠKULARCI - PROZA

1. misto - GABRIĆ ĆUPRIJA, Stevo Proročić, II r Hemijsko-tehnološka škola, Subotica
2. misto - PUT ZA DIDIN SALAŠ, Milica Mastilović, III r Gimnazija ,,Veljko Petrović“, Sombor
3. misto - DRAČ U BILOM RUVU, Dijana Klinec, IV r Hemijsko-tehnološka škola, Subotica

SPECIJALNA NAGRADA

NEPOSLATO PISMO, Stevo Proročić, II r Hemijsko-tehnološka škola, Subotica

   Ove godine održan je 17. Salonom knjiga i 16. izložba umitnosti „Art ekspo”. Od 24. februara do 1. marta, positioci su se mogli upoznat s više od iljadu naslova iz razni oblasti. Na trodnevnom Sajmu svoja izdanja pridstavila je i bunjevačka nacionalna manjina od nikoliko izdavača: Bunjevačka matica, NIU „Bunjevački informativni centar”, BKC „Bajmok” i BKC „Subotica”. Promovisana je knjiga Jelisavete Buljovčić „Draga sićanja” u izdanju Bunjevačke matice. O knjigi su divanili dr Aleksandar Raič i mr Suzana Kujundžić Ostojić, a za kraj autorka je pročitala nikoliko svoji pisama. Kako smo čuli, u skorije vrime očekiva se i zvanična promocija knjige u Bunjevačkoj matici. Inače, opšti utisak Salona knjiga je dosta blid, jel ekonomska kriza je ostavila svoj pečat. Posićenost Salona je bila vrlo slaba, i pored simbolične cine ulaznice. S druge strane i novi izdanja je bilo daleko manje, jel novaca za štampanje knjiga je sve manje. Bunjevačka zajednica s nestrpljenjom očekiva rezultate konkursa na kojima je učestvovala radi štampanja knjiga. Od ovi rezultata zavisiće i ono što će Bunjevci imat pokazat naredne godine na ovom Salonu, i ne samo ode. Kamen spoticanja za bunjevačku nacionalnu manjinu za prohodnost na većini konkursa je podatak koji se, bar kad su varoški konkursi u pitanju, nikad ne izostavi podvuć – bunjevački nije standardizovan jezik. No, ovo nije obeshrabrilo Bunjevce, koji se čerez tog ozbiljno spremanje na standardizaciju jezika, koja je već u završnoj fazi.