U okviru tradicionalne manifestacije Večeri utorkom, 9. aprila obiluženo je 140 godina od rođenja biskupa Lajče Budanovića. O biskupu Budanoviću divanio je politikolog Zvonko Stantić.

    Biskup Budanović rođen je 1873. godine u Bajmoku, di je završio osnovno obrazovanje, dok je sridnju škulu pohađo u Subotici i Kaloči. U Kaloči je studiro bogosloviju, a tamo je i zaređen 1897. godine. Posli njegovog višegodišnjeg angažovanja ko kapelana i župnika na teritoriji današnje Bačke, Vatikan ga je 1923. godine imenovo apostolskim administratorom za novoosnovanu Bačku, da bi 1927. godine bio imenovan za naslovnog biskupa cisamskog. 1936. godine bio je inicijator i pokrovitelj akcije povodom 250. godišnjice od dolaska grupe Bunjevaca.

   Značajan je njegov rad i ko prosvetitelja i pisca, osnovo je brojne institucije i organizacije, pomago je materijalno Subotičku Danicu, Subotičke novine... Najznačajnija njegova dila su molitvenici "Velika Slava Božja" i "Mala Slava Božja u molitvama i pismama". Iako je umro deset godina ranije od osnivanja subotičke biskupije, svojim radom zaslužio je ime oca subotičke biskupije.

U utorak, 2. aprila, u “Bunjevačkoj kući” u Somboru, održana je tradicionalna Uskršnja tribina sa igrankom. Ove godine tribinu su zajednički pripravili BKC “Lemeški Bunjevci” iz Svetozara Miletića i UG “Bunjevačko kolo” iz Sombora.

   Nakon pozdravni riči domaćina i uskršnje čestitke, o običajima lemeški Bunjevaca tokom korizme i o priduskršnjim običajima, najprije je divanio potpridsidnik BKC “Lemeški Bunjevci”, Željko Zelić, profesor geografije. O velikom svecu u Korizmi, svetom Josipu, divanila je, ko i o crkvi sv. Josipa u Barseloni, profesorica istorije Marija Bojanin. Kulturno-umitnički program pripravili su članovi Gradskog kulturno-umitničkog društva “Ravangrad” čiji su “Varošani” i “Varošanke” lipom pismom razgalili goste.

   Članice umitničke sekcije i ovog puta su pripravile lipu izložbu svoji radova – od prigodni uskršnji čestitki, šareni jaja do minijatura i lipi umitnički slika. I ove godine svojim radovima u kombinovanim tehnikama, izložbu su ulipšali radovi slamarke (i ne samo slamarke) Nevene Domić.

   Da se tradicija somborski igranki ne zaboravi, pripravljena je prva uskršnja-prolićna igranka, kojom se, prema običaju, nakon korizmene tišine (i saranjenog begeša na kraju poklada) vraćalo veselju i druženju uz muziku i igračke majstorije.

Posli već više puta spominjanog Koalicionog sporazuma o jedinstvu Bunjevaca i istiravanja oko tog ko je, a ko nije u pravu i dal Sporazum važi il ne, Savez bački Bunjevaca održo je 3. aprila konferenciju za štampu na temu - Koncenzus o radu il novi izbori u Bunjevačkom nacionalnom savitu.

   Cila zbrka sa Sporazumom, kako tvrdi Siniša Tikvicki, član GO SBB, nastala je prošle godine, kad je potpisan ugovor sa Ligom socijaldemokrata Vojvodine od strane Bunjevačke matice. Nakon tog, kako tvrdi Tikvicki, Sporazum je pristo da postoji, jel je dio iz istog podrazumivo i zajednički politički nastup objavljen u saopštenju posli zajedničkog sastanka potpisnika u novembru 2011. godine.

   Od onda stoji i rad Bunjevačkog nacionalnog savita, ističe Dragan Kopunović, član GO stranke i član Savita, a to je najveći problem, jel bi tribalo po prvi put od osnivanja Savita da budu štampani udžbenici na bunjevačkom jeziku, koji pridstavljaje zdravo važan segment rada Savita i koji su ujedno i zdravo važni za cio bunjevački narod.

   Svoj zaključak konferenciji dao je Mirko Bajić, pridsidnik SBB, koji je napomenio da po rešenju Ministarstva pravde i državne uprave Koalicioni sporazum o jedinstvu Bunjevaca nema pravno dejstvo, te da će zatražiti da na osnovu istog rešenja dvi trećine članova priznaju Branka Pokornića ko jedinog legitimnog zastupnika Bunjevačkog nacionalnog savita i shodno tom da ispune svoju obavezu ko članovi Savita, te da se nastavi dalji rad BNS. Ukoliko do tog ne dođe, od Ministarstva će tražiti nove izbore za Nacionalni savit, jel je to jedino rešenje ukoliko postojeći Savit ne funkcioniše.