Saopštenja i konferencije

Izbori za Nacionalni savit BNM

Bunjevačka matica – Marko Marjanušić

IMG 6241 

   Republička izborna komisija proglasila je još jednu listu za izbore članova za Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine, a pod rednim brojom četri nalazi se lista "Bunjevačka matica – Marko Marjanušić", koju čini 19 kandidata, od koji je 6 žena.

   Tim povodom u četvrtak, 11. Septembra, održana je konferencija za novinare, na kojoj je o osnovama Platforme prid izbore divanio Ivan Sedlak, pridsidnik Bunjevačke matice, u ime pridlagača.

   Tom prilikom istaknuto je kako je jedan od prioriteta privođenje kraju poslova oko standardizacije bunjevačkog jezika, da je neophodno definisanje strategije u kulturi, razvijanje informisanja, funkcionisanje Nacionalnog savita Bunjevaca bez uplitanja politike, te otvaranje dijaloga s katoličkom crkvom.

   Nosilac liste, Marko Marjanušić, pridočio je dosadašnji rad ove institucije i naglasio njezinu otvorenost prema svakom ko ima sličan program.

   Mijo Mandić, jedan od kandidata na listi, divanio je u pravcu važnosti BNS i drugi institucija u borbi protiv asimilacije, dok je Tamara Babić istakla neophodnost afirmacije mladi ljudi.

 

Lista kandidata

 

Platforma Bunjevačke matice u izborima za Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine

   Bunjevačka matica smatra da je jedan od  najvažniji prioriteta  u novom nacionalnom savitu da se privedu kraju poslovi oko standardizacije bunjevačkog jezika. Svi problemi koji se javljaju u oblasti službene upotribe jezika, obrazovanja i informisanja vezani su za status jezika.

   U oblasti kulture nedostaje strategija, o kojoj se stalno govori a nije postojo interes da se stvarno donese, jel bi se onda stvarno videlo ko se sa čim i na koji način bavi i kako se novci troše.

   U oblasti informisanja, triba izić iz šablona, u kojem se nalazimo. Nema novi ideja,rubrika novog i savrimenijeg pristupa značajnim temama, a valjda smo se se u međuvrimenu razvijali, pa i informisanje triba tome prilagoditi, ko i vrimenu u kome funkcionišemo.

   U obrazovanju mora bit više zastupljena naša istorija i upoznavanje dice sa autohtonom teorijom o poriklu Bunjevaca, naravno, na nivou prilagođenom njihovom uzrastu.

   Matica će sve učiniti, ukoliko naša lista dobije povirenje birača, da se ostvari jedinstvo u funkcionisanju Nacionalnog savita i to prvenstveno na osnovu   nacionalnih interesa. Uplitanje političkih, lični i grupni interesa u funkcionisanje Savita dovelo je do podela i uvođenja Privremenog organa upravljanja u oba saziva, što je usporilo rešavanje ključnih pitanja za naš narod.

   Odnos između Savita, Matice i drugi kulturni društava mora se odvijati u najtešnjoj saradnji i da svako radi poslove koje su mu Zakonom i statutom  povereni. Svaki sukob i pokušaj disciplinovanja bilo kojeg subjekta u zajedničkom radu ne doprinosi neophodno potribnom jedinstvu. Mora se svatiti i poštovati i nevladin sektor u ostvarivanju naši prava.

   Status niti osnivači Matice ne mogu se menjati brez procedure predviđene u statutu Matice i sama najava takvi namera ne doprinosi   jedinstvu.       

   Mora se otvorit  dijalog sa sveštenstvom naše  Katoličke crkve u sridinama di žive Bunjevci , koji su inače u većini pripadnici  katoličke vire, u cilju da se obezbede povrimene pridike na bunjevačkom jeziku i sprovedu verski obredi po zahtevu pojedinaca na našem jeziku. Smatramo da tu nepostoje administrativne niti neke druge prepreke, jel postoje molitvenici na ikavici. Da se ovo pitanje reši smatramo da je u interesu  našeg naroda i naše crkve.

 

 Foto: BIC (Nikola Stantić)

 

 

 

SBB

Pritnje upućene povodom udžbenika

IMG 6220 

 

   Mirko Bajić, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca obavestio je javnost putem konferencije za štampu, održane 11. septembra, da je na ličnu internet poštu dobio priteće pismo:

dabogda vas Srbi poklali......

..vidim vašo cigansko lice na hrvatskim televizijama povodom Nikolićeva udžbeničkih "poklona" i mogu vam samo poželjeti kada svoj izdajnički cilj postignete, a to je da hrvatski element u Srbiji istrijebite, i da budete Bunjevci-katolici, da vas Srbi poklaju a to će napraviti kad-tad.

Stoko izdajnička, dabogda se pokolj dogodio što prije.....mislite ciganine da će vas Srbi tolerirati, hahaha, smrt, smrt je ono što vas čeka...

Mila Perković, Hrvatica iz RH

 

   U svom izlaganju Bajić je istakao da na provokacije i pritnje neće reagovati, nego da je stav SBB-a da se mora uspostaviti saradnja izmed nacionalni zajednica i dodo da zahtiva da nadležni organi ispitaje odkaleg je pritnja poslata i da se priduzmu odgovarajuće mire u zaštiti prava Bunjevaca na slobodno nacionalno izjašnjavanje.

   Dragan Kopunović, član pridsidništva SBB-a, al i sedam godina pridavač bunjevačkog govora sa elementima nacionalne kulture, istako je da je put do udžbenika, štampani za potribu ovog predmeta, bio zdravo težak. O još uvik aktuelnim kritikama upućenim na račun gesta Tomislava Nikolića i činjenicu da su udžbenici dilom štampani na ćiriličnom pismu, kazo kako su te kritike neosnovane.

 Opširnije na sajtu sbb.org.rs.

 

 
 

Izbori za Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine

Bunjevci - mr Suzana Kujundžić Ostojić

1

   Republička izborna komisija je prošle nedilje proglasila i drugu listu za izbore članova Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Rič je o listi „Bunjevaci – mr Suzana Kujundžić Ostojić”.

   Tim povodom, kandidati s ove liste, održali su konferenciju za novinare u ponediljak, 8. septembra.  Kako je tom prilikom istakla Suzana K. Ostojić, nosilac liste, kandidati za novi saziv NSBNM dolaze iz Subotice, Sombora i Novog Sada, a listu podržavaju Kulturno-umitničko društvo „Bunjevka”, KUD „Aleksandrovo”, KUD „Bratstvo” iz Subotice, Udruženje građana „Bunjevci” iz Novog Sada i Bunjevački kulturni centar „Lemeški Bunjevci” iz Svetozara Miletića – Lemeša. Od ukupno 19 kandidata, 8 je žena, dok najmlađi kandidat ima 35 godina. Ko osnovni zadatak liste, ističe pitanje broja Bunjevaca i njevog obrazovanja, te povezivanje s fondovima Evropske unije.

   Nikola Babić, jedan od kandidata liste, istako je kako će osnovni zadatak i prioritet biti rad na obrazovanju. Na konferenciji je iz Sombora bila prisutna Ružica Parčetić. Ona je tom prilikom istakla da je cilj liste, na polju informisanja, širenje informativnog prostora na bunjevačkom jeziku. Što se kulture tiče, o ovoj oblasti divanila je Kata Kuntić, koja je kazala da je i ubuduće neophodno poštovanje kriterijuma valjane raspodile sridstava, te neophodnost razdvajanja amaterskog od profesionalnog bavljenja ovom oblasti.  

S. N.

Lista kandidata

 

PROGRAM ZA BUDUĆNOST BUNJEVACA

U svojem trećem sazivu, Bunjevački nacionalni savit se nalazi prid šansama koje se ne smidu  propuštit, al i prid izazovima sa kojima se mora suočit svistan odgovornosti prid bunjevačkim narodom. Budući BNS se mora rukovodit jasnom vizijom budućnosti bunjevačkog naroda, ko ravnopravnog s drugim nacionalnim zajednicama, sa kojima dili sudbinu, i sposobnog da odgovori na izazove s kojima se njegov opstanak i razvoj suočava (bila kuga, uzdržavanje od nacionalnog izjašnjavanja i od učešća u javnom životu, zaostajanje u visokom obrazovanju,  nadprosična nezaposlenost, stalno smanjenje govorne zajednice i stihijska asimilacija u kulturu većinski nacija).

  1. BNS je prid zadatkom  okupljanja svi bunjevački institucija kako bi što kvalitetnije, bolje i brže ostvario sva prava koja mu država daje na: obrazovanje, kulturu, informisanje i službenu upotribu jezika.  Osim sridstava koja za sad BNS dobija od Republike i Pokrajine, mora se posegnit i za konkursima na nivou Evropske unije i to nuz saradnju i podršku svi bunjevački institucija. Naša država Srbija je u procesu priključivanja Evropskoj uniji što je jedinstvena i istorijska prilika za bačke Bunjevce za korišćenje podrške svake vrste za razvoj ko civilnog društva i moderne nacionalne zajednice. Na osnovu ti fondova se mož razvit sistem profesionalni institucija i ustanova, koje sad bunjevačkom narodu nedostaju: pozorište, muzej, nacionalna biblioteka, bunjevačka televizija, filmska produkcija, institut za jezik i književnost, fakultetski legat za izučavanje jezika, centar za turizam, itd.
  1. U budućem radu BNS mora uspostavit demokratski i saradnički odnos sa svim bunjevačkim instiucijama, di će bit organizovani javni dijalozi i javno usaglašavanje ideja i interesa, kako bi oni koji su birali nacionalni savit imali uvid i u kojem smeru se on kreće i zašto. BNS ne smi više upast u konflikte stranački konfrontacija, al u isto vrime mora tražit jačanje bunjevački stranaka, čije polje dilovanja triba da bude u cilju osnaživanja bunjevačkog naroda.
  2.  Put stvaranja bunjevačkih nacionalni institucija je zacrtan još ranije i njega triba slidit: Zavod za kulturu, Obrazovni centar... BNS mora posebnu pažnju posvetit Bunjevačkoj matici ko instituciji važnoj za nacionalni identitet, koja triba da postane  rasadnik stvaralački kadrova za buduće institucije kulture, obrazovanja i nauke.
  3. U narednoj deceniji zakoračićemo još dublje u XXI vik, moderni vidovi komunikacije biće sve aktuelniji i mi ga moramo pratit kroz svoj rad i obraćanje Bunjevcima. Moramo potaknit naš narod da budu aktivni građani koji se ne boje iznet javno svoje stvavove, nit svoje nacionalno poriklo. Moramo razvijat saradnju i sa drugim nacionalnim zajednicama, sarađivat sa svima na ravnopravnim osnovama i svisni svojeg nacionalnog identiteta. Angažovanje daleko većeg broja Bunjevaca na radu oko bunjevački institucija, podrška novim vidovima kulturnog izražavanja i umitničkog stvaralaštva, sporta i istraživačkog rada, nuz unapređivanje postojeći vidova kulturno-umitničkog amaterskog angažovanja.

5. Jedno od centralni identitetski pitanja je nacionalno pamćenje, od njega zavisi     otpornost nacionalne zajednice i odupiranje asimilatornim procesima. U socijalnom pamćenju Bunjevaca sminjuju se istorijska očekivanja i nade -učešće Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini 25. novembra 1918. godine i traume nastale nakon neostvarivanja ti nada, povlačenje granice 1921. godine, koja je podilila bunjevački narod, posebno tragična administrativna zabrana nacionalnog izjašnjavanja i javnog nacionalnog života u maju 1945. godine. U poslinji polak vika nigovan je zaborav, medijsko zataškivanje, što je kod Bunjevaca izazvalo potištenost i izbegavanje nastupa u javnom životu. Ovo su teme o kojima triba javno divanit, istaživat o tim događajima i on njima divanit javno.

6.  BNS svoj rad i saradnju  sa bunjevačkim institucijama i strankama mora osloniti na Etički kodeks - pravila dobrog ponašanja u javnom i političkom dilovanju Bunjevaca. U tom posebno zasluživa  pažnju briga i zaštita etničkog-kulturnog i nacionalnog-političkog identiteta Bunjevaca.  Jasno razlikovanje ponašanja koje doprinosi jačanju solidarnosti i samopouzdanja i ponašanja koje uništava i demorališe, odbija mlađe naraštaje i izaziva podozrivost i omalovažavanje od strane šire javnosti. Etički kodeks BNS triba da donese u širokoj saradnji i dijalogu sa svim činiocima bunjevačke društvene i kulturne javnosti.

Svrha ovog Programa je poziv na zajedničko nastojanje očuvanja i obnove bunjevačke zajednice, njezine integracije u savrimeno evropsko društvo, na učešće u izgradnji demokratskog društva u Srbiji i multinacionalnog, multikulturnog društva u autonomnoj Vojvodini, i u kulturnoj integraciji bunjevačkog naroda u evropskom regionu Baja-Sombor-Subotica.

 

Foto: BIC (Nikola Stantić)