Obilužena dičija nedilja

I BUNJEVAČKA ZAJEDNICA OBILUŽILA DIČIJU NEDILJU

„Rastemo kao jedno, bolji smo zajedno“

 

decija07Ričima: „Ako pripadaš nacionalnoj manjini, imaš pravo na svoj jezik, svoju kulturu i svoju viru. I ako pripadaš nacionalnoj većini takođe imaš pravo na svoj jezik, kulturu i viru. Svako ima pravo da divani onako kako ga je majka naučila, da piva ono što je u ditinjstvu slušo. Svako ima pravo da se na svoj način moli Bogu. Veliki su oni ljudi koji niguju svoju i poštuju tuđu kulturu“, dica koja uče Bunjevački govor sa elementima nacionalne kulture započela su program povodom obilužavanja Dičije nedilje.

Po drugi put u prostorijama Bunjevačke matice, 2. oktobra u 18 sati, Odbor za obrazovanje u Nacionalnom savitu bunjevačke nacionalne manjine na prigodan način obilužio je nedilju posvećenu najmlađima. Prvi put Dičija nedilja je na našim prostorima obilužena 1934. godine, a 1987. godine je i pricizirana Zakonom o društvenoj brizi dece.

Kako to i priliči u programu su učestvovala dica koja su nas podsitila na svoja prava al i obaveze, da iđu u škulu, da uče, rade domaće zadatke, slušaju roditelje, čuvaju tajne svoji prijatelja, prirodu, da se pristojno ponašaju... Dica su tako pokazala i ono što su u svojim škulama naučila, bilo je recitatora, muzičara, a dičija folklorna i plesna grupa Bunjevačkog kulturnog centra „Tavankut“ odigrala je najlipše dičije igre. Koordinator projekta bila je Mirjana Savanov, profesor razredne nastave i pridsidnik Odbora za obrazovanje u BNS,  koja se potrudila da program prođe u najboljem redu.

Isprid Bunjevačke matice, koja je za ovu priliku ustupila prostor, obratila se Tamara Babić, podpridsidnica Matice, a dicu je pozdravio i Nikola Babić, podpridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita, dok se na kraju manifestacije članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje, dr Etela Jerinkić, s par riči obratila dici.

Iako je dugo očekivana kiša, ovog puta išla na štetu dice, velik broj nji se ipak odazvo i učestovo u danu koji je bunjevačka zajednica naminila njima. Najlipši likovni radovi krasili su prostor, a najveće učešće u programu uzela su dica iz Osnovne škule „Matija Gubec“ u Tavankutu, koja pohađaje bunjevački govor, a bilo je i dice iz varoški škula, a med njima i najmlađi član programa, koji još iđe u vrtić.

Kliknite na fotografiju da biste je uvećali

 

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

Mr_Branko_Franciskovicmr BRANKO FRANCIŠKOVIĆ (1953-2012)

U petak, 21. septembra, u 60-toj godini života preminio je Branko Francišković, magistar ekonomskih nauka, privrednik i društveno-politički radnik.

Branko Francišković je bio asistent i pridavač na Ekonomskom fakultetu u Subotici, a obavljo je rukovodeće funkcije u nikoliko subotički preduzeća. Bio je osnivač i dugogodišnji pridsidnik Bunjevačke stranke Vojvodine, a s funkcije pridsidnika ove stranke povuko se jula ove godine zbog zdravstveni razloga. U lokalnoj samoupravi u ranijem periodu bio je član Opštinskog veća zadužen za privredu, a u prijašnjem sazivu Skupštine grada obavljo je funkciju pomoćnika pridsidnika Skupštine. Decenijama je bio aktivan u kinološkim i lovačkim društvima Subotice i Vojvodine, di je takođe obavljo najodgovornije funkcije.

 

 

Komemoracija povodom smrti Branka Franciškovića biće održana u ponediljak, 24. septembra u 12 sati u amfiteatru Otvorenog univerziteta, a sarana je u 15 sati na Bajskom groblju iz mrtvačnice.

 

VI Pridstavljanje bunjevačke nošnje kroz istoriju

KUD "ALEKSANDROVO"

VI Pridstavljanje bunjevačke nošnje kroz istoriju

 

f09   U nedilju, 16. septembra, u Velikoj većnici Gradske kuće u Subotici, održano je VI Pridstavljanje bunjevačke nošnje kroz istoriju u organizaciji Kulturno umitničkog društva “Aleksandrovo” iz Subotice. Po ričima pridsidnika društva, Tihomira Vrbanovića, osnovni cilj održavanja ove manifestacije je da se od zaborava sačuva vridnost bunjevačke nošnje, da mladi saznaju štogod novo, a oni stariji da se podsite kako se kadgod oblačilo.

Ko jedan od osnovni obilužja jedne nacionalne zajednice, nošnja kod Bunjevaca se razvijala u skladu s klimatskim prilikama severa Bačke i obavezama koje su pratile kadgodašnji život.

Ovogodišnje pridstavljanje nošnje upotpunilo je KUDŽ “Bratstvo” iz Subotice, koje je takođe pridstavilo nikoliko fela odila i ruva.

Pored bunjevačke nošnje, prisutni su mogli da se upoznaje i s rusinskom narodnom nošnjom, zafaljujuć gostima iz Subotice, koji su za kraj svojeg pridstavljanja otpivali dvi pisme. Kulturno umitnički dio programa folklorom su ispunili članovi KUD-a “Aleksandrovo”, a pismom Tamara Babić.

 

Kliknite na fotografiju da biste je uvećali