Dan DužijanceBUNJEVAČKI NACIONALNI SAVIT OBILUŽIO SVOJ PRAZNIK – DAN DUŽIJANCESlavio se rad i novi kruv
Ovogodišnji bandaš i bandašica Dejan Orčić i Danijela Vidaković su uneli u vićnicu i pridali kruv od novog žita, ko i krunu od žitnog vlaća pridsidniku Bunjevačkog nacionalnog savita Branku Pokorniću. Zatim se on obratio prisutnima govoreć o značaju dužijance, pa je izmed ostalog kazo: "Dužijanca je danas najlipši sačuvan običaj Bunjevaca, običaj kod našeg bunjevačkog naroda koji skromno živi a raskošno svetkuje. Za radost ima malo vrimena, al svetkuje na svoj način, iskreno, srdačno, pokadkad priko okvira svoje mirnoće, no nikad brez ponosa. Živimo u nadi da će i Dužijanaca ko gradska manifestacija ko turistička ponuda ovog grada zaista to biti i da će u njoj ravnopravno učestvovati sve nacionalne zajednice, i da se neće u najavi desiti da se kaže hrvatski Bunjevci, već da u organizaciji Dužijance učestvuju, izmed ostali, Hrvati i Bunjevci. Ne stidimo se svog korena, svoje kulture, tradicije i običaja. Drugim ričima budimo i bićemo ono što jesmo Bunjevci." Svečanost su uveličali gradonačelnik Subotice Modest Dulić i pridsidnik Narodne skupštine Srbije mr Nebojša Stefanović. Najpre se gradonačelnik Subotice obratio prisutnima i izmed ostalog kazo: "Ovo je vrlo značajan datum za Subotičane, ovo je postala manifestacija po kojoj se i naš grad prepoznaje, ovo jeste nešto što znači Nacionalnom savetu i nacionalnoj zajednici Bunjevaca, ovo jeste potvrda njihovog postojanja. Znamo da je Nacionalni savet formiran pre skoro 10 godina, politički je aktivan u nekoliko političkih organizacija, da učestvuju u skupštinskoj većini, da 270 đaka uči bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture, i ja sam iskreno, kao gradonačelnik ponosan na činjenicu da se u ovom gradu vrednuju različitosti, da svaka nacionalna zajednica ima pravo na svoj identitet. Jer, ako to pravo ne osporavamo, onda ćemo biti pravi Subotičani, onda ćemo vrednovati Suboticu kao skup različitosti, ali toliko isprepletani, koje nam daju kvalitet koji imamo. Subotičani žele da mirno žive i Bunjevci, i Hrvati, i Mađari, i Nemci, i Romi i svi ostali, grad kome je različitost kvalitet, prednost, nešto što nas krasi. Pored toga što ćemo uvek insistirati na međusobnoj toleranciji, na produbljivanju međusobnih odnosa, mi ćemo insistirati na pronalaženju onoga što nas spaja. Jer, mi smo isti i pored različitosti koja je neosporna, koje treba da postoje, koje treba da se neguju. No, ima mnogo više stvari koje nas vežu, i samo tako gradićemo dobre odnose. I ovaj grad u tom smislu može da napreduje." – rekao je Modest Dulić, upućujući iskrene čestitke za praznik. Sa velikim zanimanjem i i aplauzom prisutni su prvo odšlušali a onda i pozdravili riči mr Stefanovića, koji je kazo i ovo: "Prvi put sam na Danu Dužijance i jako se lepo osećam ovde. Hvala vam na toplom dočeku, hvala što znate da cenite rad i svoj i drugih ljudi. Ponosan sam što predstavljam Narodnu skupštinu Republike Srbije koja će u budućnosti samo jačati našu zajednicu, koja će jačati i boriti se za pravo manjina uprakos različitostima, ali i potencirati sve ono što nas veže u ovoj zemlji. Kada sam video ove divne bandaše i bandašice, mlade ljude koji su danas ušli i uneli taj kruv, kako vi kažete, podsetilo me na to da uvek moramo da šaljemo tu poruku, da mora da se radi, da moramo da jačamo našu poljoprivredu i našu ekonomiju, i da od ove zemlje napravimo snažno društvo u kojem će svim njenim građanima biti bolje." A podpridsidnica Skupštine Vojvodine dr Branislava Belić je uz čestitke kazala: "Želim da pohvalim sve vaše napore da održite svoj identitet, da održite sve vaše običaje jer danas u sadašnjim ekonomskim prilikama to baš nije lako ni za jednu nacionalnu zajednicu u Srbiji. Želim da nastavite negovanje vaših lepih običaja i tradicija. Želim da kažem da i AP Vojvodina, Skupština i Vlada, podržavaju sve vaše aktivnosti isto kao i Narodna skupština Srbije i Vlada Srbije." U programu su učestovali Tamara Babić sa tamburaškim orkestrom “Sledbenici Pere Tumbas Haje” i Andrijom Dimovićom, folkolrni ansambl Bunjevačkog kulturnog centra “Subotica”, pisnikinja Gabrijela Diklić. Gosti svečanosti su bili pridstavnici bunjevački kulturni centara iz Subotice, Bajmoka i Tavankuta, KUD “Bunjevka”, KUD “Aleksandrovo”, KUDŽ “Bratstvo”, UG “Bunjevačka vila” iz Male Bosne, UG “Bunjevačko kolo” iz Sombora, UG “Bunjevci” iz Novog Sada, Srpski kulturni centar “Sveti Sava” Subotica, Kolo srpskih sestara, pridstavnici Bunjevaca iz Republike Mađarske i NIU Bunjevački informativni centar Subotica. Posli svrečanosti, već po običaju, gosti su počašćeni isprid Vićnice. Tu je bilo kolača, kruva, pogače i drugi đakonija od brašna, di su prisutni uživali uz razgovore i Bandašicino kolo.
Kliknite na fotografiju da biste je uvećali Izložba "Tradicija u slami"KUD "BUNJEVKA"Otvorena izložba radova od slame u „Bunjevki“
Na izložbi se mož vidit nikoliko desetina prstenova, perlica, narukvica i drugi figura od slame koje su napravile Ivana Dulić, Ana Vukov, Ljiljana Letić, Kosovka Ivković Ivandekić, Marcela Brčić Kostić i Marija Sebenji. Porid tog izloženi su i radovi Ane Petrov i Ilonke Milunović od kuruzne ljuskre, ko i narodni vez Ružice Puzić. Izložbu su postavili Kata Kuntić, Ana Petrov i Ivica Kuntić. Izložbu je otvorio Branko Pokornić, pridsidnik Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne zajednice koji je kazo da ovake izložbe puno znače jel čuvaje bunjevačku kulturu i tradiciju. „Mi moramo vodit računa o našoj kulturi i tradiciji jel već godinama je drugi prisvajaje. Baš zato je Nacionalni savit i osnovo radnu grupu koja će pripravit materijal da se naše materijalno i nematerijalno kulturno blago zaštiti kod UNICEF-a.“ – kazo je Branko Pokornić, pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita.
100 godina od rođenja Matije DulićOBILUŽENO 100 GODINA OD ROĐENJA MATIJE DULIĆMatijino pisničko i slamarsko stvaralaštvo
Program je bio uveličan zvanicama Bunjevačkog nacionalnog savita i Gradskog veća Grada Subotice: pridsidnik Branko Pokornić, podpridsidnik savita Nikola Babić, pomoćnik pridsidnika Skupštine Grada Subotice Mirko Bajić, članovi Gradskog veća dr Etela Jerinkić za obrazovanje i Miloš Nikolić za kulturu. Cinjenom skupu na početku večeri obratio se Ivan Sedlak, pridsidnik Bunjevačke matice koji je posebno naglasio da su ovako veliki jubileji ko što je ovaj izuzetno značajni za kulturu bunjevačkog naroda. Svojim prisustvom Miloš Nikolić član Gradskog veća zaduženog za kulturu uveličao je ovaj događaj i dao podršku ovakvim manifestacijama i naglasio da će u njegovom radu posebnu podršku imat kulturni sadržaji nacionalni manjina koje žive na ovom prostoru. Članovi porodice Matije Dulić, ćerke Ivana i Ana, unučad Jelica, Sandra i Ljilja, tako i šira rodbina familije Dulić, su takođe uveličali ovaj događaj. Matija Dulić, rođena je 1912. godine u imućnoj i uglednoj familiji Jaramazović, od oca Marijana i matere Mande, rođene Crnković. Udala se za Kalora iz druge ugledne đurđinske familije Dulićevi. Tako, cio svoj životni vik, puni devedeset godina provela je na đurđinskim salašima, di upija svu našu bunjevačku tradiciju i kulturu življenja. Onako kako je u ono vrime bilo u svim, posebno imućnim, bunjevačkim familijama. Tek u petoj deceniji počela je pisat pisme. Pisala je o svemu onom što joj je bilo drago i blisko. Pisala je i pripoviteke. Vrlo brzo pisme su joj objavljivane u virsko-informativnom listu “ Bačko klasje”, u kalendaru “Subotička danica” i u drugim publikacijama. Prva knjiga, zbirka pisama pod naslovom : “Rasuto vlaće”, 1988. godine objavilo je Hrvatsko književno društvo “Sveti Ćirila i Metodije” u Zagrebu. Važno je napomenit da je Matija isključivo pisala na svom bunjevačkom maternjem jeziku. O stvaralaštvu Matije Dulić zabiluženo je u našim danicama i kalendarima, “Danima”, “Subotičkim” i drugim novinama širom zemlje. U bezbroj bibliografski tekstova o nastanku slamarske umetnosti, spominje se Matijino ime ko jednog od začetnika slamarske tehnike. Nije slučajno da se ženi sa ovog podnevlja koja provodi život na salašima, živi na plodnoj zemlji, ris i žito pridstavlja vrhunac radosnog rada u sticanju svakidašnjeg kruva na astalu. Svoje slobodno vrime, pored svakodnevni poslova na salašu posvićivala je sakupljanju vridnosti naše materijalne kulture. Tako je teta Matija skupila, ono što niko med Bunjevcima nije do sad uradio, priko 120 vrsta čipaka i bilog veza, specifični za našu bunjevačku granu i sve to poslagala u primerene albume. To je neprocinjivo duhovno blago naše kulture življenja, koje po svaku cinu triba sačuvat i pridat budućim pokolenjima. Ovo veliko kulturno bogatstvo, pridala je na čuvanje ondašnjem đurđinskom župniku, mr Ivanu Lazaru Krmpotiću, koji je to zdravo volio, cinio i poštovo. Da bi dočarali dio njenog stvaralaštva u programu su učestvovali Stela Bukvić koja je čitala njenu poeziju, Zolika Baka koji je čitao novinske odlomke koji su pisani njoj u čast. Muzički dio programa bio je upotpunjen pismama koje je ona volila uz vokalnog solistu Tamaru Babić i tamburaški orkestar “Sledbenici Tumbas Pere-Haje”. Urednik programa Kata Kuntić priredila je etno izložbu stari fotografija, radova od slame, veza, novinski zapisa, knjiga u kojima su objavljeni biografski tekstovi i pisme Matije Dulić. Voditelj programa bila je Nela Ivić. Ovo veoma nadahnuto veče odisalo uspominom na ovu veliku umitnicu i ženu koja ja svojim radom zadužila svoj bunjevački rod. Tamara Babić Kliknite na fotografiju da biste je uvećali
|