Dan izbora prvog Nacionalnog savetaNACIONALNI PRAZNIK BUNJEVACADan izbora prvog Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine
Ove godine, praznik je obilužen u drugčijoj formi. Tako je prijapodne održana Radna sednica saveta, a posli pauze, bio je upriličen i svečan dio praznika. Najprije je prisutne pozdravio Branko Pokornić, pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita, koji je istako da su Bunjevci, konačno 2003. godine, izborom Nacionalnog savita, dobili pravo da se izjašnjavaju ko Bunjevci i budu priznati ko nacionalna manjina, da koriste svoj maternji jezik i da s ponosom mogu stati dok se piva svečana pisma. Ko što znamo, savet je zadužen za četri oblasti, obrazovanje, informisanje, kulturu i službenu upotribu jezika i pisma, a o radu u protekli devet godina, Pokornić je kazo sledeće: - Rad nacionalnog savita od 2003. godine prošo je težak i trnovit put, na kojem je bilo tušta priprika, koje su se privazišle, sve u cilju uspišnog poslovanja. Tako su i na današnjoj Radnoj sednici sve odluke donete jednoglasno, čime je pokazano da uz dobru volju i razumivanje, možmo doprinet ujedinjenju pa i tom da Bunjevci mogu izać prid Grad i kazat da su živ i slobodan narod i tražiti da učestvuju u kreiranju života u Subotici. Uvažavajući sve prisutne, posebno bi se s par rečenica obratio Bunjevcima: Posli obraćanja pridsidnika, prisutnima se obratila i mr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnik Izvršnog odbora BNS. Čitanjem svog referata, Kujundžićeva je pokušala ukazat na probleme koji već 3 vika prate Bunjevce. Oni se odnose na sve nepravde koje su Bunjevci proživljavali i još uvik proživljavaje, na sve ono što ji je spoticalo i uništavalo, ali ističe da su Bunjevci opstali zafaljujuć svojoj upornosti da sačuvaju svoje običaje, igre i jezik i s ponosom i gordo divanili da su Bunjevci. U nastavku programa su Stela Bukvić i Zvonko Stantić pročitali pismu „Postojimo“, autorke Gabrijele Diklić, dok su veterani Kulturno umetničkog društva „Bunjevka“ odigrali splet bunjevački igara, a za dobru muziku bili su zaduženi Sledbenici Tumbas Pere Haje i solistkinja Tamara Babić.
Bunjevačka ričRADIO EMISIJAOd nedilje po sata više za Bunjevce
![]()
Somborsko bunjevačko preloUG "BUNJEVAČKO KOLO" - SOMBORVeliko bunjevačko prelo - Sombor 2012.
Ove godine praznik je dočekan ko i davni zima, ali ni snig nije spričio prijatelje, članove i goste da do Sombora stignu iz Beograda, Bačkog Monoštora, Sivca, Stapara, Novog Sada, sa okolni salaša Nenadića, Gradine... Prigodnim ričima prelo je otvorio počasni pridsidnik Bunjevačkog kola, gospodin Đuro Bošnjak koji se osvrnio na protekli 90 godina od održavanja prvog Bunjevačkog prela, a dobrodošlicu, lip provod i zabavu gostima poželio je pridsidnik „Bunjevačkog kola“, Dejan Parčetić. Za prigodan kulturno umitnički program pobrinile su se „Varošanke“ i GKUD „Ravangrad“, a dobru tamburašku muziku i veselje upriličili su momci iz orkestra „Još ovu noć“. Naročita radost Somboraca i Bunjevačkog kola bilo je ovogodišnje pridstavljanje učesnica u izboru za „Najlipšu prelju“ na prelu u Suboticu di su Kolo pridstavljale Nevena Brdarić, Milica Mastilović i Ružica Cigić-Parčetić, di je po prvi put za najlipšu, izabrana upravo Somborka, mlada gimnazijalka Milica Mastilović. Somborskim preljama je tim povodom posebne zafalnice, poklone i cviće uručio pridsidnik Kola Dejan Parčetić. Tradicionalno, na prelu se dodeljuju slamarske slike Bandašu i Bandašici na prošloj Dužionici. Tako su umitničke slike poklonjene Silviji Sekereš i Vinku Liščeviću, bandašu i bandašici na Dužionici 2011. godine. Veselje i igranka upotpunjeni su i zabavnim igrama, pa se tako biro „Najlipši bunjevački brk“ ko i „Najelegantnija dama somborskog prela“, pa je tako „Najlipši brk“ imo Antun Fratrić, a najelegantnija dama prela bila je gospođa Nina Beretić. I ko što se u pismi kaže, „igralo se sve do zore rane, bunjevačko- ono na dvi strane“, tako su i ovog puta najveseliji gosti dočekali zoru u Bunjevačkoj kući. (Kliknite na fotografiju da biste je uvećali) |